Wikipedija

Željezno doba: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
mNema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
{{prapovijest}}
[[Datoteka:Hallstatt culture swords ramsauer.jpg|mini|lijevo|150px|<center>Johann Georg Ramsauer (1795.-1874.), željezni [[mač]]evi pronađeni u [[Hallstatt]]u.<center>]]
Za početak '''Željeznog doba''' drži se 1000. g. prije Krista kada se znanje o taljenju [[željezo|željeza]] proširilo [[Bliski Istok|Bliskim Istokom]] i [[Grčka|Grčkom]].
'''Željezno doba''' se nastavlja na [[brončano doba|brončano]], a početak i trajanje je različito na različitim područjima. Obrada željeza [[hladno kovanje|hladnim kovanjem]] počinje negdje na Bliskom istoku oko [[6000. pr. Kr.]], a oko [[4000. pr. Kr.]] pojavljuju se predmeti izrađeni od željeza iz [[meteorit]]a. Oko [[1500. pr. Kr.]] [[Hetiti]], koji su živjeli na području današnje [[Turska|Turske]], ljubomorno su čuvali tajnu obrade željeza. Iako u Egiptu postoje tragovi uporabe [[željezo|željeza]] još iz [[4. tisućljeće pr. Kr.|4. tisućljeća pr. Kr.]], do opće uporabe željeza dolazi tek oko [[1300.pr. Kr.]] Tako se za početak željeznog doba drži [[1000. pr. Kr.]] kada se znanje o taljenju željeza proširilo [[Bliski Istok|Bliskim Istokom]] i [[Grčka|Grčkom]]. U srednjoj i zapadnoj Europi ono traje kroz cijeli milenij.
 
Kraj željeznog razdoblja znači i kraj [[prapovijest]]i, a na području srednje i zapadne Europe kraj je vezan uz dolazak [[Rimljani|Rimljana]].
Obrada željeza [[hladno kovanje|hladnim kovanjem]] počinje negdje na Bliskom istoku oko 6000. g. prije Krista. Oko 4000. g. pr. Krista pojavljuju se predmeti izrađeni od željeza iz [[meteorit]]a.
 
==Željezno doba u Europi==▼
Oko 1500. g. pr. Krista [[Hetiti]], koji su živjeli na području današnje [[Turska|Turske]], čuvali su tajnu obrade željeza.
 
Neke od njih prerastaju tijekom posljednja dva stoljeća pr. Kr. u trgovišta i gradove. Taj rast omogućio je Rimljanima[[Rimljani]]ma širenje osvajajući etapno jedno lokalno središte za drugim.▼
U zapadnoj Europi [[Kelti]] su bili prvi koji su upotrebljavali [[željezo]].
 
[[Datoteka:HallstattIllyrianCeltic.jpg|mini|300px|<center>Dio halštatskog brončanog pojasa iz [[Vača|Vače]] ([[Slovenija]]) s prikazom bitke [[Iliri|Ilira]] i [[Kelti|Kelta]] ([[5. stoljeće pr. Kr.]]).]]
▲==Željezno doba u Europi==
Oko [[1000. pr. Kr.]] plemena brončane ''kulture žarnih polja'' počela širiti u susjedna područja uzduž glavnih riječnih tokova. Četiri njihove grane razvile su se u znamenite skupine ''povijesnih naroda'': [[Kelti]] na zapadu, [[Slaveni]] na sjeveroistoku, [[Italci]] na jugu i [[Iliri]] na jugoistoku. Izvan tog prstena , na sjeveru živjeli su rani [[Germani]] i [[Baltički narodi]] na obalama [[Baltičko more|Baltičkog mora]], dok su se na jugoistoku nalazili [[Tračani]], [[Dačani]] i [[Grci]]. [[1. tisućljeće pr. Kr.|Prvo tisućljeće pr. Kr.]] bilo je svjedokom velikog povećanja stanovništva [[Europa|Europe]] sjeverno od [[Alpe|Alpa]]. Mnoge znatne površine zemlje po prvi put su se otvorile za poljoprivredna naselja, a lokalna širenja potaknula su seobe stanovništva u rubna područja. Kao posljedica tih promjena pojavljuje je se kompleksniji politički sustav očitujući se nizom zemljanih ili kamenih utvrda na bregovima diljem cijele Europe.▼
 
Keltsko željezno doba dijeli se na dvije faze koje nose imena nalazišta u [[Hallstatt]]u u [[Austrija|Austriji]] i [[La Tèna]] u [[Švicarska|Švicarskoj]]. Tijekom '''halšatske faze''', u 1. tisućljećatisućljeću pr. Kr., keltsko se područje veoma proširilo na račun susjeda, baš kao štokada su u 1. tisućljeću n. e. germanska plemena preplavila ogromna područja zapadne Europe. Posebno su velika područja današnje Francuske pripojena svijetu keltskog jezika. U isto vrijeme počele su se zbivati velike promjene među Keltima zbog sve većeg doticaja s narodima mediteranskog kulturnog kruga, npr. Prekopreko grčke kolonije [[Marsej|Massilije]] koja je osnovana [[600. pr. Kr.]] Značenje trgovačkih odnosa Grka i njihovih barbarskih susjeda donekle dočaravaju nalazi iz veličanstvene grobnice neke keltske princeze u Vixu[[Vix]]u blizu grada Chatillon-sur-Senine s golemom ukrašenom brončanom zdjelom italske izradbe i drugim komadima uvezenog nakita. Ti prvi keltski aristokrati živjeli su u utvrdama na brdima kao što je [[Heuneburg]] na gornjem Dunavu, koje je, djelomično projektirao neki mediteranski graditelj , a članovi njihovih obitelji pokapali su se sa cijelim kolima da bi mogli sa sobom ponijeti svu svoju imovinu. Taj se običaj poštivao u cijelom keltskom svijetu, od Vixa do [[Lovosice|Lovosica]] u [[Češka|Češkoj]].▼
 
Keltsko željezno doba dijeli se na dvije faze koje nose imena nalazišta u Hallstattu u Austriji i La Tèna u Švicarskoj. Drugu, '''latensku fazu''' (od [[450. pr. Kr. ]]) obilježuje šire područje keltskog prodiranja i naseljavanja, uglavnom prema istoku i jugu, (iako su provalili i u [[velika Britanija|Britaniju]] i dobar dio osvojili), te pojava karakterističnog dekorativnog stila poznatog kao [[keltska umjetnost]]. Ona se razvila u srcu kasnijega keltskog svijeta uz [[Rajna|Rajnu]] i gornju [[Marna|Marnu]]. Najistaknutiji primjerci keltske umjetnosti su brončane posude i zlatne ogrlice s livenim zavojitim ukrasima koji su nađeni u kneževskim grobovima u Rheinheimu[[Rheinheim]]u, [[Basse-YutzuYutz]]u i Durheimu[[Durheim]]u.▼
▲[[1. tisućljeće pr. Kr.|Prvo tisućljeće pr. Kr.]] bilo je svjedokom velikog povećanja stanovništva [[Europa|Europe]] sjeverno od [[Alpe|Alpa]]. Mnoge znatne površine zemlje po prvi put su se otvorile za poljoprivredna naselja, a lokalna širenja potaknula su seobe stanovništva u rubna područja. Kao posljedica tih promjena pojavljuje je se kompleksniji politički sustav očitujući se nizom zemljanih ili kamenih utvrda na bregovima diljem cijele Europe.
▲Neke od njih prerastaju tijekom posljednja dva stoljeća pr. Kr. u trgovišta i gradove. Taj rast omogućio je Rimljanima širenje osvajajući etapno jedno lokalno središte za drugim.
Povećanje stanovništva bilo je očito već u kasno brončano doba, na primjer po mjerama poduzetim za ekonomiziranje upotrebe bronce, iako su bili otvoreni novi i duboki rudnici bakra. Obradba željeza, kad je ta tehnologija postala poznata oko 800. godine pr. Kr. prihvaćala se jako brzo zato što zalihe bakra nisu više mogle podmiriti ogromnu potražnju za kovinom. Glavno žarište tehničkog i kulturnog razvitka ležalo je u središnjoj Europi, na teritoriju raznih ogranaka tzv. Kulture žarnih polja ,skupine srodnih plemena sa zajedničkim kulturnim i pogrebnim običajima koja su dominirala u arealu Rajna –Dunav. Oko [[1000. pr. Kr.]] ta su se plemena počela širiti u susjedna područja uzduž glavnih riječnih tokova. Četiri njihove grane razvile su se u znamenite skupine '''povijesnih naroda''': [[Kelti]] na zapadu, [[Slaveni]] na sjeveroistoku, '''Italci''' na jugu i [[Iliri]] na jugoistoku. Izvan tog prstena , na sjeveru živjeli su rani [[Germani]] i '''Balti''' na obalama Baltičkog mora, dok su se na jugoistoku nalazili '''Tračani, Dačani i Grci.'''
▲Tijekom 1. tisućljeća pr. Kr. keltsko se područje veoma proširilo na račun susjeda, baš kao što su u 1. tisućljeću n. e. germanska plemena preplavila ogromna područja zapadne Europe. Posebno su velika područja današnje Francuske pripojena svijetu keltskog jezika. U isto vrijeme počele su se zbivati velike promjene među Keltima zbog sve većeg doticaja s narodima mediteranskog kulturnog kruga, npr. Preko grčke kolonije Massilije koja je osnovana 600. pr. Kr. Značenje trgovačkih odnosa Grka i njihovih barbarskih susjeda donekle dočaravaju nalazi iz veličanstvene grobnice neke keltske princeze u Vixu blizu grada Chatillon-sur-Senine s golemom ukrašenom brončanom zdjelom italske izradbe i drugim komadima uvezenog nakita. Ti prvi keltski aristokrati živjeli su u utvrdama na brdima kao što je Heuneburg na gornjem Dunavu, koje je, djelomično projektirao neki mediteranski graditelj , a članovi njihovih obitelji pokapali su se sa cijelim kolima da bi mogli sa sobom ponijeti svu svoju imovinu. Taj se običaj poštivao u cijelom keltskom svijetu, od Vixa do Lovosica u Češkoj.
▲Keltsko željezno doba dijeli se na dvije faze koje nose imena nalazišta u Hallstattu u Austriji i La Tèna u Švicarskoj. Drugu, latensku fazu (od 450. pr. Kr. ) obilježuje šire područje keltskog prodiranja i naseljavanja, uglavnom prema istoku i jugu, iako su provalili i u Britaniju i dobar dio osvojili, te pojava karakterističnog dekorativnog stila poznatog kao keltska umjetnost. Ona se razvila u srcu kasnijega keltskog svijeta uz Rajnu i gornju Marnu. Najistaknutiji primjerci keltske umjetnosti su brončane posude i zlatne ogrlice s livenim zavojitim ukrasima koji su nađeni u kneževskim grobovima u Rheinheimu, Basse-Yutzu i Durheimu.
 
Ekonomska snaga keltskog područja temeljila se na sve većoj serijskoj proizvodnji . veliki broj željeznih ingota pokazuje značenje Porajnja u primarnoj proizvodnji , dok laka bojna kola na dva kotača, (koja su se često pokapala sa ratnicima, (npr. Kod Somm-Bionne u Francuskoj,) dokazuje stupanj vještine keltskih obrtnika. Te prednosti odvele su Kelte i na istok, koji je i u Hallstattskohalštatsko doba bio pod pretežitom vlašću [[Skiti|Skita]], i na jug da bi [[390. pr. Kr.]] napali [[Rim]], a stoljeće kasnije stigli do [[Delfi|Delfa]] pa čak i do daleke Male Azije gdje su se neki i trajno naselili i postali «"bezumni Galaćani»" (iz poslanice [[Sveti Pavao Apostol|Svetog Pavla apostola]] (Galaćanima, 3,1).
 
Inkorporacijom u [[Rimska Republika|Rimsku državu]] Kelti su brzo izgubili svoje osobitosti osim u geografski odvojenoj [[Irska|Irskoj]] gdje je keltska umjetnost nadživjela rimsku masovnu proizvodnju. Ponovni procvat ta vrsta umjetnosti doživljava u [[srednji vijek|srednjem vijeku]] u takvim remek-djelima kao što su ''BookKnjiga of KellsKellsa'' i ''Lindisfarneski [[Evanđelistar. iz Lindisfarnea]]''.
 
==Poveznice==
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Željezno_doba"