Propovjednik (knjiga): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: {{Stari zavjet}} '''Propovijednik''' je jedna od knjiga Biblije i Staroga zavjeta. Židovi čitaju knjigu na blagdan Sjenicâ. Sastoji se od 12 poglav...
 
Nema sažetka uređivanja
Redak 3:
 
Riječ "propovijednik" je slobodni prijevod [[hebrejski jezik|hebrejske]] riječi "qohelet" (kohelet), koja je [[imenica]] ženskog roda i izvedena je iz hebr. riječi "qahal" što znači "okupljati se" <ref>http://www.biblecentre.org/language/croatian/ar_bible_books.htm#25%20Propovjednik</ref>. U [[Septuaginta|Septuaginti]], najstarijem prijevodu Biblije, knjiga je nazvana Ekklesiastes ("ekklesia" = "skupština"). Taj naziv se koristi u mnogim jezicima. [[Martin Luther]] prvi je nazvao knjigu "Propovijednik", što se sazdržalo u pojedinim jezicima, uključujući i [[hrvatski jezik]].
U kojem je smislu Salamon bio okupljač i na što je okupljao?On je bio okupljač svog naroda Izraelaca.Sve njih je okupio na obožavanje svog Boga Jahve(Jehove).Prije toga je sagradio Božiji hram u Jeruzalemu,a prilikom njegovog svečanog otvaranja sazvao je,ili okupio,sve njih na obožavanje Boga.Sada posredstvom Propovjednika,nastoji okupiti svoj narod na djela vrijedna truda,a daleko od uzaludnih,besplodnih djela ovog svijeta.
U knjizi nije navedeno ime pisca, ali piše da je "[[David]] ov sin, kralj u [[Jeruzalem]]u (Prop 1,1) <ref>www.hbk.hr/biblija</ref>", "imao je veću mudrost nego bilo tko od njegovih prethodnika u Jeruzalemu (Prop 1,16)". To sve upućuje na [[Salomon]]a. Vladao je od oko 1037.-997. pr. Kr. Neki učenjaci, smatraju da Salamon nije autor, jer pojedini jezični izrazi još nisu postojali u njegovo vrijeme.Oni ignoriraju obilje informacija koje je Salamon mogao nagomilati kroz svoj sve brži razvoj međunarodne trgovine i industrije,kao i od putujućih dostojanstvenika i drugih kontakata sa vanjskim svijetom.Svakodnevni poslovi i izabrane aktivnosti velikog hebrejskog kralja,morali su ga odvesti daleko od sfere uobičajenog hebrejskog života,misli i jezika.Međutim,jesu li vanjski izvori zaista neophodni kako bi se dokazalo kanonstvo Propovjednika?Ispitivanje same knjige će otkriti ne samo njen unutarnji sklad nego i njen sklad sa preostalim knjigama Svetog Pisma,čiji je uistinu dio. Knjiga označava Jeruzalem kao mjesto pisanja kad kaže da je okupljač bio kralj u Jeruzalemu.Vrijeme je moralo biti prije godine 1000.pr.n.e.,duboko u Salomonovoj četrdesedetgodišnjoj vladavini,nakon što se upustio u mnoge aktivnosti o kojima govori u knjizi,ali prije nego što je upao u idolopoklonstvo.
 
Glavne teme knjige su svrha i krhkost [[život]]a. Riječ ispraznost se pojavljuje oko 40 puta: "Ispraznost nad ispraznošću, veli Propovjednik, ispraznost nad ispraznošću, sve je ispraznost! Kakva je korist čovjeku od svega truda njegova kojim se trudi pod suncem? (Prop 1,2-3)". Ton [[knjiga|knjige]] je pesimističan i skeptičan. Jedna od najpoznatijih misli iz knjige je "nema ništa novo pod [[sunce]]m (Prop 1,9)". Pisac ukazuje na prolaznost i kratkoću života. Smatra da [[mudrost]], užici i veliki napori imaju malo smisla: "Jer čovjek se trudi mudro i umješno i uspješno, pa sve to mora ostaviti u [[baština|baštinu]] drugomu koji se oko toga nije uopće trudio. I to je ispraznost i velika nevolja (Prop 2,21)". Poziva na ono što je "gore", jer ovozemaljsko je prolazno. Ipak, smatra da treba uživati u malim radostima života, koje su Božji dar. [[Bog|Božje]] ime u knjizi je "Elohim", a ne uobičajeno za [[Stari zavjet]] "Jahve". Pojedinim mislima (Prop 12,9-12) aludira se na dolazak Mesije ([[Isus]]a). Završna misao je: "Boj se Boga, izvršuj njegove zapovijedi, jer - to je sav čovjek (Prop 12,13)."Daleko od toga da je to knjiga pesimizma,Propovjednik je prošaran sjajnim draguljima božanske mudrosti.On ne opisuje da je Božiji dar života ispraznost,nego pokazuje da život služi čovjekovom radovanju i činjenju dobra.Zlosretna zanimanja su ona koja ignoriraju Boga.Otac može sakupljati bogatstvo za svog sina,ali nesreća uništi sve i ništa ne ostane za njega.Bilo bi daleko bolje da mu pružio trajno nasljedstvo duhovnog bogatstva.Zlosretno je posjedovati obilje i ne moći uživati u njemu.Nevolja dostiže sve koji su svjetovno bogati kad odu u smrt,bez ičega u svojim rukama.
U knjizi nije navedeno ime pisca, ali piše da je "[[David]] ov sin, kralj u [[Jeruzalem]]u (Prop 1,1) <ref>www.hbk.hr/biblija</ref>", "imao je veću mudrost nego bilo tko od njegovih prethodnika u Jeruzalemu (Prop 1,16)". To sve upućuje na [[Salomon]]a. Vladao je od oko 970. do 931. pr. Kr. Neki učenjaci, smatraju da Salamon nije autor, jer pojedini jezični izrazi još nisu postojali u njegovo vrijeme.
Dakle Salamon u svakom slučaju u knjzi Propovjednik zastupa pravo obožavanje našeg Stvoritelja,i uvijek iznova upotrebljava izraz ha*Elohim,"pravi Bog".Propovjednik nam govori o Salamonovom programu izgradnje;vinogradima,vrtovima i parkovima;sistemu za navodnjavanje;uređenju slugu i sluškinja;gomilanje srebra i zlata;i drugim pothvatima.
 
Propovijednik je utjecao na [[Knjiga Sirahova|Knjigu Sirahovu]] i [[Knjiga Mudrosti|Knjigu Mudrosti]]. Knjiga se ne citira nigdje u [[Novi zavjet|Novom zavjetu]].Međutim,iznesene makarnauke imai sličnihnačela razmišljanja.koja su postavljena u knjizi u potpunosti su u skladu sa preostalim dijelom Svetog Pisma.
Glavne teme knjige su svrha i krhkost [[život]]a. Riječ ispraznost se pojavljuje oko 40 puta: "Ispraznost nad ispraznošću, veli Propovjednik, ispraznost nad ispraznošću, sve je ispraznost! Kakva je korist čovjeku od svega truda njegova kojim se trudi pod suncem? (Prop 1,2-3)". Ton [[knjiga|knjige]] je pesimističan i skeptičan. Jedna od najpoznatijih misli iz knjige je "nema ništa novo pod [[sunce]]m (Prop 1,9)". Pisac ukazuje na prolaznost i kratkoću života. Smatra da [[mudrost]], užici i veliki napori imaju malo smisla: "Jer čovjek se trudi mudro i umješno i uspješno, pa sve to mora ostaviti u [[baština|baštinu]] drugomu koji se oko toga nije uopće trudio. I to je ispraznost i velika nevolja (Prop 2,21)". Poziva na ono što je "gore", jer ovozemaljsko je prolazno. Ipak, smatra da treba uživati u malim radostima života, koje su Božji dar. [[Bog|Božje]] ime u knjizi je "Elohim", a ne uobičajeno za [[Stari zavjet]] "Jahve". Pojedinim mislima (Prop 12,9-12) aludira se na dolazak Mesije ([[Isus]]a). Završna misao je: "Boj se Boga, izvršuj njegove zapovijedi, jer - to je sav čovjek (Prop 12,13)."
 
Propovijednik je utjecao na [[Knjiga Sirahova|Knjigu Sirahovu]] i [[Knjiga Mudrosti|Knjigu Mudrosti]]. Knjiga se ne citira nigdje u [[Novi zavjet|Novom zavjetu]], makar ima sličnih razmišljanja.
 
== Izvori ==