Luka Ibrišimović: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 5:
Školovao se u [[Velika|Velikoj]], pretpostavka i u [[Rim]]u. Služio je kao [[gvardijan]] u [[Našice|Našicama]] i Velikoj. Godine 1675. postao je definitor franjevačke "srebrne države". Zagrebački biskup [[Martin Borković]], imenovao ga je 22. ožujka 1675. svojim [[vikar]]om u turskoj Slavoniji.
Godine [[1683]]. na posljednjem pohodu na [[Habsburška Monarhija|Hasburšku Monarhiju]], veliki [[vezir]] Kara Mustafa je sa svojih 200 000 vojnika uspio doći do [[Beč]]a kojeg je [[Opsada Beča|2 mjeseca opsjedao]]. Međutim [[12. rujna]] [[Poljska|poljski]] i [[Njemačka|njemački]] vojnici su stigli u pomoć, te su strahovito razbili [[Osmansko Carstvo|tursku]] vojsku. Velika pobjeda ohrabrila je ostale narode i njihove vladare, a na poticaj [[Papa|pape]], Hasburška Monarhija, [[Mletačka Republika]] i Poljska sklopile su savez "[[Sveta liga (1684.)|Svete lige]]" s ciljem konačnog oslobođenja od Turaka.
I dok je carska vojska oslobađala [[Mađarska|Mađarsku]], hrvatska banska vojska Hrvatsku, narod je digao oružani ustanak protiv neprijatelja. Tako je ustanak u Slavoniji pokrenuo franjevac Luka Ibrišimović koji je o situaciji na terenu pisao zagrebačkom biskupu Mikuliću, pa u pismu od [[24. veljače]] godine [[1688]]. piše:
| |||