Razlika između inačica stranice »Skordisci«

Dodano 210 bajtova ,  prije 11 godina
sitni ispravci, + jedan izvor za nalaze na području Hrvatske
(nč. s sh. wiki, nek neko provjeri jel sve ok)
 
(sitni ispravci, + jedan izvor za nalaze na području Hrvatske)
Etnička pripadnost plemena Skordisci je predmet rasprava; suvremeni povijesničar J. J. Wilkes smatra da je njihovo porijeklo keltsko, pozivajući se, između ostalog, na antičkog povijesničara [[Strabon]]a, [[Christopher Webber]] ih svrstava u [[Tračani|Tračane]], neki drugi u Ilire itd. [[Andras Mocsy]] objašnjava njihovo porijeklo sugerirajući da se ne radi o keltskom plemenu ''per se'' već o "keltskoj političkoj kreaciji".
 
Scordisci su se formirali nakon 278. godine pr. Kr., od onih koji su preživjeli keltsku invaziju na [[Antička Grčka|Grčku]] i naselili se na gore navedena područja (što ih čini mlađim od ilirskih plemena s kojima stupili u interakciju). Tamo su se nametnuli kao malobrojna i snažna vladajuća klasa, ali su se razmjerno brzo ''stopili'' u brojnije populacije lokalnog stanovništva. Iako se njihov keltski naziv plemena održao, "ilirizirana" verzija ''Scordistae'' se često koristila nakon 2. stoljeća pr Kr.. Andras Mocsy navodi da su osobna imena Skordisca na području južne Panonije, odnosno sjeverne [[Dalmacija|Dalmacije]] poprimila ilirska obilježja, a zapadno od [[Morava|Morave]] tračanska.
 
Pronađeno je dosta predmeta koji potiču iz kulture [[La Tene]] i to na području Panonije i sjeverne [[Moezija|Moezije]] što upućuje na tamošnju koncentraciju keltskih naselja, međutim, južno od rijeke Save takvi su predmeti rijetki, pa Andras Mocsy smatra da su Skordisci tamo imali samo povremenu kontrolu.
Uprkos protjerivanju iz Grčke, keltski uticaj na [[Balkan]]u nije time prestao. Nakon formiranja oko 278. godine pr. Kr. o Skordiscima se određeno vrijeme malo čulo. Na vrhuncu moći [[Makedonci|Makedonaca]], Skordisci su svoju pažnju koncentrirali na Panoniju konsolidirajući svoju kontrolu na tom području. Od nekoliko panonskih plemena su uzimali "danak", a u centralnom dijelu Balkana smatrani su za najjače pleme. Podigli su svoje utvrde u [[Singidunum]]u i [[Taurunum]]u te tako osnovali današnji [[Beograd]]. Prva rimska opsada oko današnjeg [[Sisak|Siska]] spriječila je keltsku kontrolu u Dalmaciji i jugozapadnoj Panoniji.
 
Imajući prethodno na umu kao i poremećaje koji su uslijedili nakon smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]], Skordisci su krenuli na jug. Potčinili su nekoliko plemena u Moeziji, uključujući i [[Dardanci|Dardance]], nekoliko zapadnih tračanskih plemena i [[Peoni|Peone]]. Od 141. goidne pr. Kr. Skordisci neprestano sudjeluju u borbama protiv Makedonije koju je držao Rim. [[Koskonije]] ih je porazio 135. godine pr. Kr. u [[Trakija|Trakiji]]. Zahvaljujući pronađenom "spomen-obilježju" kod [[Solun]]a, utvrđeno je da je [[Sextus PompejusPompeius]] ubijen u borbi protiv Skordisca kod mjesta [[Stobi]] (današnje [[Gradsko]] u [[Makedonija|Makedoniji]]). 114. godine pr. Kr. Skordisci su na zapadnim planinama današnje Srbije zaskočili i uništili vojsku koju je predvodio [[GajusGaius Porcius Kato]]. DokiDok ih je [[Minucius Rufus]] pobijedio 107. godine pr. Kr. No, Skordisci i dalje nisu odustajali od Panonije jer se pominju kao sudionici u sukobu tijekom druge opsade Siska 119. godine pr. Kr.
 
Povremeno stvaraju probleme rimskim guvernerima u provinciji Makedoniji gdje udruženi sa Medima i Dardancima vrše upade. Čak su uspjeli doći do [[Delfi]]ja u Grčkoj i poharati tamošnji hram. [[Lucius Cornelius Scipio Asiaticus]] ih je konačno nadjačao 88. godine pr. Kr. otjerao preko Dunava. Od tada snaga Skordiscija naglo opada. Ipak, to je više rezultat stanja u ''barbarikumu'' nego posljedica rimskih vojnih kampanja. Posebno su Panonci ojačali kao rimski vazali i dobili političku nezavisnost. Između 56. i 50. godine pr. Kr. [[Dačani]] nanose poraz Skordiscima i oni bivaju potčinjeni njihovom kralju [[Burebista|Burebisti]] (vladao od 82. do 44. godine pr. Kr.).
* Christopher Webber, The Thracians,. 700 BC - AD 46, Osprey Publishing, ISBN 1-84176-329-2.
* Andras Mocsy, "Pannonia and Upper Moesia. A History of the Middle Danube Provinces of the Roman Empire", London and Boston, Routledge and Kegan Paul, ISBN 0-7100-7714-9.
* [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=18461 Marko Dizdar, "Nalazi staklenih narukvica latenske kulture u Podravini", Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, Vol.23 No.1 Travanj 2007.]
 
[[Kategorija:Iliri]]
12.965

uređivanja