Dieselov ciklus: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
'''Dieselov proces''' je [[termodinamika|termodinamički]] proces koji prati [[tlak]] i [[volumen]] izgarajuće komore u [[Dizelski motor|Diesel motoru]]. Izumio ga je [[Rudolf Diesel|Rudolph Diesel]] [[1897.]] godine. Pretpostavlja se da je tlak konstantan u prvom dijelu izgaračke faze, V<sub>2</sub> do V<sub>3</sub> u dijagramu. Ovo je većinom samo [[teorija|teoretski]] moguće: [[stvarnost|realni]] Dieselovi procesi imaju povećanje tlaka u ovoj fazi, ali je manje izraženo nego u [[Benzinski motor|Ottovom procesu]]. Idealni Ottov proces [[Benzinski motor|benzinskog motora]] ima konstanatn volumen u toj fazi.
== Idealiziran Dieselov proces ==
Redak 8:
Slika s lijeve strane nam pokazuje P,v [[dijagram]] idealnog Dieselovog procesa; gdje je P-tlak, a V-specifični volumen. Idealni Dieselov proces se ponaša po sljedećim [[politropama]]. (boja na dijagramu odgovara boji uz politropu)
*Proces od 1-2 je [[izentropa|izentropska]] [[kompresija]] ([[plava|plavo]])
*Proces od 2-3 je povrativo [[izobare|izobarno]] [[grijanje]] ([[crvena|crveno]])
*Proces od 3-4 je izentropska [[ekspanzija (fizika)|ekspanzija]] ([[žuta|žuto]])
*Proces od 4-1 je povrativo [[izohorno]] [[hlađenje]] ([[zelena|zeleno]])
*W<sub>1</sub> je rad [[klip stroja|klipa]] koji komprimira radnu tvar
*Q<sub>2</sub> je toplina dobivena
*W<sub>2</sub> je rad dobiven [[Ekspanzija|ekspanzijom]] radne tvari, to nam omogućuje koristan [[Moment|moment]]
*Q<sub>1</sub> je odvedena toplina ulaskom
Line 30 ⟶ 35:
Gdje su:
:<math>\eta_{th} </math>
:<math>\alpha</math> je omjer <math>\frac{V_3}{V_2}</math> (koeficijent između krajnjeg i početnog volumena izgaračke faze)
:r je [[Omjer kompresije|kompresijski omjer]] <math>\frac{V_1}{V_2}</math>
Line 36 ⟶ 41:
:<math>\alpha</math> može se izraziti preko [[temperatura|temperature]] pokazano dolje:
Line 51 ⟶ 56:
:<math>\alpha = \left(\frac{T_3}{T_1}\right)\left(\frac{1}{r^{\gamma-1}}\right)</math>
T<sub>3</sub> se može smatrati temperaturom
Ova formula jedino vrijedi za idealnu termalnu iskoristivost. Prava iskoristivost će biti mnogo manja zbog gubitaka topline i [[trenje|trenja]]. Ova formula je složenija od Ottovog procesa, vidimo iz sljedeće formule.
<math>\eta_{otto,th}=1-\frac{1}{r^{\gamma-1}}</math>
Line 59 ⟶ 64:
Dieselova formula se znatno zakomplicira zbog dodatka topline pri konstatnom tlaku i odvoda topline pri konstatnom volumenu. Otto proces ima i dodatak topline i gubitak topline pri konstantnom volumenu.
Uspoređujući ove dvije formule može se vidjeti da za (kompresijski omjer) -r, idealni Ottov proces imati veći stupanj korisnosti. Međutim, Dieselov [[Motor|motor]] će imati veći
Dieselov proces je proces izgaranja
Ovo je drukčije nego u Ottovom procesu, gdje je gorivo zapaljeno [[svjećica|svjećicama]]. Dieselovi motori se upotrebljavaju u
Line 70 ⟶ 75:
Jasno je da su teoretski pristupi jako pojednostavljeni u tehnici zbog složenosti pravih
Diesel motori imaju manju potrošnju goriva od bilo kojeg motora s [[motor s unutarnjim izgaranjem|unutarnjim izgaranjem]], (0,16 kg/kWh) za velike [[brodski motor|brodske motore]]. Zapravo, [[dvotaktni motor|dvotaktni Dieselovi motori]] s prisilom indukcijom visokog tlaka, djelimično
U [[sjeverna Amerika|sjevernoj Americi]], [[Dizelski motor|Dizelski motori]] su prvenstveno u upotrebi velikih motora kamiona, gdje su manja [[naprezanje|naprezanja]] i visoka iskoristivost procesa vode k dužem [[životni vijek|životnom vijeku]] i manjih troškovima [[održavanje|održavanja]]. Ove prednosti stavljaju
|