Vezivno tkivo: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
ArthurBot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: ko:결합 조직
Uklonjen cjelokupni sadržaj stranice
Redak 1:
{{izvor}}
'''Vezivno tkivo''' povezuje [[stanica|stanice]], tkiva i [[organ]]e dajući im oblik i mehaničku potporu, služi u [[imunološki sustav|obrani organizma]] i prehrani organa. Nastaje iz [[mezoderm]]a odnosno [[mezenhim]]a te ektoderma neuralnog grebena na području glave i vrata.
Ona su karakterizirana prisutnošću velike količine međustanične tvari u koju su uložene stanice. [[Međustanična tvar]] je proizvod [[stanica]]. Međustanična tvar je građena od osnovne tvari ([[proteoglikani]] i [[strukturni proteini]]) i vlakana (kolagena, retikulinska i elastična). Vezivna tkiva se razlikuju po konzistenciji osnovne tvari te po količini i vrsti vlakana i stanica. Stanice nastaju u samom vezivnom tkivu ([[dioba stanice|dioba]]) ili se useljavaju iz drugih područja.
[[Datoteka:Illu connective tissues 1.jpg|mini|desno|350px|Razne vrste vezivnog tkiva.]]
==Podjela vezivnog tkiva==
 
Sljedeća podjela je samo jedna od brojnih koje se danas koriste:
 
*Embrionalno vezivno tkivo
**Mezenhim
*Vezivno tkivo u užem smislu
**Rijetko vezivno tkivo
**Gusto vezivno tkivo
***Neformirano
***Formirano
**Vezivno tkivo s posebnim svojstvima
***Elastično tkivo
***Masno tkivo
***Retikularno tkivo
***Sluzavo tkivo
***Pigmentno tkivo
*Potporna vezivna tkiva
**Hrskavično tkivo
**Koštano tkivo
*Krv i limfa
 
'''Mezenhim''' je embrionalno vezivno tkivo. Ono je preteča vezivnih tkiva. Sastoji se od zvjezdolikih, pluripotentnih stanica koje su povezane svojim izdancima u trodimenzionalnu mrežu i od polutekuće (želatinozne) međustanične tvari. Blastem je nakupina mezenhimskih stanica koje su se počele diferencirati u smjeru nekog određenog tkiva ili strukture.
 
'''Rahlo vezivno tkivo''' ima više stanica, a manje međustanične tvari (vlakana). Stoga je rahlo vezivno tkivo nježnije građe i savitljivo. Od gustog se razlikuje po vrsti i količini stanica i međustanične tvari. Nalazi se ispod epitelnih tkiva, gradi stromu organa te je bogato krvnim žilama. Funkcija mu je prvenstveno nutritivna.
 
'''Gusto vezivno tkivo''' ima manje stanica, a više međustanične tvari, u prvom redu vlakana. Zato je gusto vezivno tkivo čvršće i otpornije prema djelovanju mehaničkih sila. U ljudskom tijelu prisutno je u dva oblika: neformirano i formirano. '''Gusto neformirano vezivno tkivo''' sadrži snopove kolagenih vlakana raštrkane u međustaničnoj tvari bez određenog pravilnog rasporeda. Izgrađuje retikularni sloj korijuma kože, podsluznicu probavne cijevi, čahure pojedinih organa itd. '''Gusto formirano vezivno tkivo''' sadrži pravilno raspoređena kolagena vlakna koja se suprotstavljaju silama koje djeluju na tkivo. Ova vrsta tkiva izgrađuje tetive, ligamente i fibrozne membrane. Primjer je tetiva (tendo) koja se sastoji od paralelnih snopova kolagenih vlakana koja se u bojanom preparatu vide kao crvene valovite linije. Između njih se vide jezgre tenocita - fibrocita specifičnih za tetive. Između snopova smješteno je neformirano vezivno tkivo (za razliku od kolagenih snopova) koje se naziva peritendineum internum sa krvnim kapilarama. Neformirano vezivno tkivo na površini je peritendineum externum.
 
'''Masno tkivo''' se sastoji od masnih stanica koje u svojoj citoplazmi sadrže kapljice neutralnih masti. Bijele masne stanice sadrže svaka po jednu veliku masnu kapljicu oko koje se nalazi tanak sloj citoplazme s jezgrom. Smeđe masne stanice sadrže više sitnih masnih kapljica međusobno odvojenih citoplazmom, a jezgra je u središtu stanice. Masno tkivo koje susrećemo kod čovjeka uglavnom je bijelo masno tkivo. Njegove stanice su velike, a u svakoj se nalazi jedna velika masna kapljica koja je u parafinskim preparatima otopljena. Jezgra i citoplazma su stisnute na periferiji stanice.
 
'''Sluzavo vezivno tkivo''' se nalazi u pupčanom tračku i predstavlja mehaničku zaštitu krvnim žilama koje sadrži. Na njegovoj površini je epitel amniona, a sadrži pupčanu venu, dvije pupčane arterije i alantois.
 
==Stanice vezivnog tkiva==
 
*[[Fibroblasti]] stvaraju sve dijelove međustanične tvari. Fibroblast je aktivna stanica te sadrži blijedu [[jezgra|jezgru]], [[hrapavi endoplazmatski retikulum]], [[mitohondrij]]e, [[Golgijevo tijelo]] itd., a može reverzibilno prijeći u [[fibrocit]], inaktivnu stanicu s tamnom jezgrom i malo [[organele|organela]].
[[Datoteka:Mouse Embryo Fibroblasts.jpg|minijatura|lijevo|Mišji [[fibroblasti]] slikani elektronskim mikroskopom s faznim kontrastom.]]
 
*[[Miofibroblasti]] omogućuju kontrakciju rane prilikom cijeljenja.
 
*[[Makrofazi]] nastaju od [[monociti|monocita]] krvi. Sadrže hrapavi [[endoplazmatski retikulum]], Golgijevo tijelo, mitohondrije i [[lizosom]]e. Pripadaju [[stanica]]ma [[mononuklerani fagocitni sustav|mononuklearnog fagocitnog sustava]] što znači da nastaju od stanica [[koštana srž|koštane srži]], imaju karakteristična morfološka obilježja (nesegmentiranu jezgru) te sposobnost [[fagocitoza|fagocitoze]]. Sudjeluju u [[stanična imunost|staničnoj imunosti]].
 
*Mastociti (metakromatske stanice) sadrže HER, mitohondije, veliki Golgi i [[sekretna zrnca]] ([[histamin]], [[neutralne proteaze]], [[eozinofilni kemotaktički faktor
anafilaksije]]-ECF-A i [[leukotrieni|leukotriene]]). Na površini sadrže specifične [[receptor]]e za [[Imunoglobulin E]] i sudjeluju u [[alergija|alergijskoj reakciji]].
[[Datoteka:Illu connective tissues 2.jpg|mini|400px|Specijalizirano vezivno tkivo]]
[[Datoteka:Yellow adipose tissue in paraffin section - lipids washed out.jpg|minijatura|lijevo|Unilokularni adipociti u masnom tkivu.]]
*[[Plazma stanice]] sadrže [[hrapavi endoplazmatski retikulum]], Golgijevo tijelo i mitohondrije. Glavna zadaća im je [[sinteza]] [[protutijelo|protutijela]] koja se nalaze u [[krv]]i. Sudjeluju u [[humoralna imunost|humoralnom imunitetu]].
 
*[[Masne stanice]] se nalaze u [[bijelo masno tkivo|bijelom masnom tkivu]] i [[smeđe masno tkivo|smeđem masnom tkivu]].
 
*[[Leukociti|Leukocite]] čine [[neutrofili]], [[eozinofili]], [[bazofili]] i [[limfociti]] te dolaze iz [[krv]]i. Neutrofili se javljaju kod [[akutna upala|akutne upale]] te se nakupljaju stvarajući [[gnoj]]. Eozinofili izlučuju arilsulfatazu i histaminazu, te fagocitiraju kompleks antigen-protutijelo tijekom alergijskih reakcija. Bazofili oslobađaju histamin u [[krv]]. [[Limfociti]] sudjeluju u [[stanična imunost|staničnom imunitetu]] (T-limfociti) i [[humoralna imunost|humoralnom imunitetu]] (B-limfociti).
 
==Međustanična tvar vezivnog tkiva==
 
*[[Međustanična tvar]] čine:
** amorfna osnovna tvar i tkivna tekućina
** vlakna
 
===Glikoproteini,proteoglikani i tkivna tekućina===
 
Amorfna osnovna tvar je mješavina [[glikoproteini|glikoproteina]] i [[proteoglikani|proteoglikana]] koja povezuje stanice s vlaknima. Čine ju dvije osnovne vrste sastojaka:
*[[glikozaminoglikani]] i
*[[strukturni glikoproteini]].
 
Glikozaminoglikani su ravni [[polisaharidi|polisaharidni]] lanci sastavljeni od [[disaharidi|disaharidnih]] jedinica, koje se sastoje od [[uronska kiselina|uronske kiseline]] (glukuronska ili iduronska kiselina) i [[heksozamin]]a ([[glukozamin]] ili [[galaktozamin]]).
 
Najvažniji [[glikozaminoglikani]] su:
*dermatan-sulfat ([[koža]])
*hondroitin-sulfat ([[hijalina hrskavica]])
*keratan- sulfat ([[rožnica]])
*heparan-sulfat ([[aorta]])
*hijaluronska kiselina (sluzavo tkivo-pupkov tračak)
 
Proteoglikani nastaju vezanjem glikozaminoglikana na središnji bjelančevinski lanac. Prevladava [[ugljikohidrati|ugljikohidratni]] dio. Vrlo su [[hidrofilnost|hidrofilni]] sa slojem vezane vode oko sebe.
Strukturni [[glikoproteini]] nastaju vezanjem razgranatih ugljikohidrata na [[bjelančevine|bjelančevinsku]] osnovu. Prevladava bjelančevinski dio. Imaju ulogu u međusobnom
djelovanju susjednih stanica i prijanjanju [[stanica]] uz podlogu.
 
Primjeri glikoproteina su:
*[[fibronektin]] (fibroblasti)
*[[laminin]] (bazalna lamina)
*hondronektin (hrskavica)
 
Tkivna tekućina slična je krvnoj plazmi. U normalnim okolnostima ima je malo. Povećana je kod edema.
 
===Vlakna međustanične tvari===
 
Vlakna su dugi tanki polimeri bjelančevina
*[[Kolagen]]a vlakna ( čine 30% težine tijela) su najrasprostranjenija u tijelu. [[Aminokiseline]] karakteristične za kolagen su [[hidroksiprolin]] i [[hidroksilizin]]. Otporna su prema [[vlak]]u.
 
Tipovi kolagena su:
**Kolagen tipa I ([[kosti]], vezivo tetive)- vlakna
**Kolagen tipa II ([[hrskavica|hrskavice]]) - vlakanca
**Kolagen tipa III (retikulinska vlakna)
**Kolagen tipa IV ([[bazalna lamina]]) - amorfni kolagen
**Kolagen tipa V ([[embrionalne ovojnice]]) - amorfni kolagen
 
*[[Retikulinska vlakna]] čine prostornu mrežu, sastoje se od kolagena tipa III povezanog s drugim tipovima kolagena, glikoproteinima i proteoglikanima. Argirofilna su. Nalaze se u glatkom mišićju, krvotvornim organima itd. Ima ih najviše tijekom embriogeneze, upala i [[cijeljenje rana|cijeljenja rana]], postepeno se zamjenjuju kolagenim vlaknima.
 
*Elastična vlakna nastaju u tri uzastopne faze:
oksitalanska ((mikrofibrila), elauninska (mikrofibrile i elastin), te elastična (zrela) vlakna (elastin zauzima središnji dio vlakna uz mikrofibrile). Reagiraju na vlak rastezanjem. [[Elastin]] je otporan na [[kuhanje]], [[kiselina|kiseline]] i [[lužina|lužine]], sadržava posebne aminokiseline [[dezmozin]] i [[izodezmozin]].
 
[[Kategorija:Histologija]]
 
[[af:Bindweefsel]]
[[ar:نسيج ضام]]
[[bg:Съединителна тъкан]]
[[ca:Teixit conjuntiu]]
[[cs:Pojivová tkáň]]
[[cy:Meinwe cyswllt]]
[[da:Bindevæv]]
[[de:Bindegewebe]]
[[en:Connective tissue]]
[[eo:Konektiva histo]]
[[es:Tejido conjuntivo]]
[[eu:Ehun konektibo]]
[[fi:Tukikudos]]
[[fr:Tissu conjonctif]]
[[he:רקמת חיבור]]
[[it:Tessuto connettivo]]
[[ja:結合組織]]
[[ko:결합 조직]]
[[lt:Jungiamasis audinys]]
[[mk:Сврзно ткиво]]
[[nds:Binngeweev]]
[[nl:Bindweefsel]]
[[nn:Bindevev]]
[[no:Støttevev]]
[[om:Connective tissue]]
[[pl:Tkanka łączna]]
[[pt:Tecido conjuntivo]]
[[ro:Ţesut conjunctiv]]
[[ru:Соединительная ткань]]
[[sh:Vezivno tkivo]]
[[sr:Везивно ткиво]]
[[sv:Bindväv]]
[[th:เนื้อเยื่อเกี่ยวพัน]]
[[tr:Bağ doku]]
[[uk:Сполучна тканина]]
[[vi:Mô liên kết]]
[[zh:结缔组织]]