Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci: razlika između inačica

U svojoj je bogatoj povijesti riječko kazalište nekoliko puta mijenjalo svoj naziv: nakon Općinskog (Teatro Comunale), Kazalište je [[1913]]. godine preimenovano u Teatro Verdi prema najvećem talijanskom opernom skladatelju što je i bio logičan izbor, jer je od samog začetka djelovanja kazališta njegova osnovna namjena bila, a to je kasnije potvrdio i afinitet riječke publike, prije svega operni teatar. No, simptomatična je, a povijesno-političkim okolnostima uvjetovana činjenica, da hrvatska riječ ni hrvatski kazališni umjetnici nisu imali pristupa teatru, i to sve do potkraj [[1945]]. godine kada je, po uzoru na slične stalne nacionalne domaće i inozemne kazališne institucije, dakle za razliku od dotadašnjeg "teatra stagione", osnovano stalno Narodno kazalište u Rijeci, i to sa Hrvatskom dramom, Talijanskom dramom te Operom i baletom. [[4. siječnja]] [[1946]]. imenovana je i prva uprava na čelu s intendantom dr. [[Đuro Rošić|Đurom Rošićem]], direktorom Opere i baleta [[Slavko Zlatić|Slavkom Zlatićem]], direktorom Hrvatske drame [[Ivan Cunt|Ivanom Cuntom]], direktorom Talijanske drame [[Tulio Fonda|Tuliom Fonda]] i članom uprave [[Osvald Ramous|Osvaldom Ramousom]]. Ubrzo je slijedio još jedan povijesni datum za Kazalište, a to je da se po prvi put na njegovoj sceni, 20. listopada [[1946]]. igrala predstava na [[Hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]! Bila je to [[Dubravka]] [[Ivan Gundulić|Ivana Gundulića]], u režiji dr. [[Matko Fotez|Matka Foteza]] i s [[Marija Crnobori|Marijom Crnobori]] u ulozi Dubravke. Uskoro je uslijedila i prva predstava Opere i baleta - [[Ivan Zajc|Zajčev]] [[Nikola Šubić Zrinski (opera)|Nikola Šubić Zrinjski]], kojom je 2. studenog [[1946]]. ravnao [[Boris Papandopulo]], a naslovnu ulogu pjevao [[Milan Pichler]]. Prva predstava Talijanske drame - Goldonijev [[Il burbero benefico]], izvedena je [[26. studenog]] [[1946]].