Primijenjene umjetnosti: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 21:
'''Narodna umjetnost''' pripadala je području primijenjene umjetnosti, a izražavala se u oblikovanju seoskih domova, [[namještaj]]a, odjeće i obuće, nakita, posuđa i oruđa, vezanih za neko regionalno ruralno područje.
Još uvijek nije postignuta suglasnost o karakteru i sadržaju te umjetnosti. Nevolje nastaju već kod općih terminoloških odrednica, definicija i klasifikacija (''narodna, pučka, seljačka, folklorna, tradicijska, spontana, provincijalna, masovna''). Općenito se smatra da je kolektiv, zajednica ([[selo]]) temeljno izvorište, ali i konzument književne, glazbene, pa i likovne pučke umjetnosti. Svakako se nameće i njezino viđenje kao primijenjene umjetnosti s rustificiranim oblicima, prepoznatljivom selektivnošću u izboru materijala, tehnika i motiva. Ali, i sinkretizmu nastalom pod različitim utjecajima. Ovdje treba imati u vidu i činjenicu da narodna likovna umjetnost u pravilu nije sama sebi svrhom kao zaseban esteski ideal, nego je mozaik različitih umjetničkih elemenata prisutnih u svakodnevnom životu: na kućama i općenito [[arhitektura|arhitektonskom oblikovanju]], inventaru, brojnim predmetima i različitim materijalima svakodnevne upotrebe, predmetima vezanim uz vjerovanja, obrede i običaje.<ref>[http://etnocentar.bloger.hr/post/narodna-umjetnost--motivi-i-ornamenti/1311485.aspx [[Branko Đaković]], ''Bezvremenost i regionalni slog narodne umjetnosti'']</ref>
{{Commonscat|Folk art|Narodna umjetnost}}
| |||