Razlika između inačica stranice »Biserujka«

Dodana 54 bajta ,  prije 11 godina
m
popravak poveznice
(info kutija, commonscat, interwiki, 3 slike)
m (popravak poveznice)
| približna starost = > 16 000 godina
}}
'''Biserujka''' je [[špilja]] koja se nalazi na sjeveroistočnom dijelu [[Krk|otoka Krka]], na graničnom području općina [[Omišalj]] i [[Dobrinj]], ponad uvale Slivanjska, nedaleko sela [[Rudine (Dobrinj)|Rudine]].
 
==Naziv==
[[Špilja]] Biserujka, kao i mnoge špilje, ima i druga imena, pa ju nazivaju i Vitezićevom špiljom ili Slivanjskom jamom. Prema legendi, špilja je dobila ime prema blagu koje je u njoj pronađeno, a pripadalo je lokalnim [[gusari]]ma. No blago je kasnije premješteno, a točnu lokaciju „zna samo Ive Gospodin“, čija je kuća na ulazu u selo [[Rudine (Dobrinj)|Rudine]].
 
==Opis==
Premda kratka i plitka, [[špilja]] redovito oduševljava svoje sve mnogobrojnije posjetitelje, često već i prije nego uđu u nju, jer se nalazi na svega nekoliko desetaka metara nad morem i u njegovoj blizini. Dugačka je samo 110 metara, ali je vrlo bogata [[stalaktiti|stalaktitima]] i [[stalagmit|stalagmitima]]. Ni njezina dubina od ulaza do dna nije velika, svega 12 metara. Najniži dio špilje je 53 metra nad morem. Zbog vrlo tankog „krova“ ( 2-5 metara ), za kišnih razdoblja, oborinska voda se procjeđuje. Njezinim djelovanjem [[kalcij|kalcijevi spojevi]] se talože slojem od 1 milimetra u 10 – 30 godina. Temperatura u njoj varira od oko 15 °C ljeti, do oko 13°C zimi.
Špiljski ukrasi variraju od smećkastih i sivih pa sve do crvenkastih tonova, a koji nastaju „igrom“ [[minerali|minerala]], naročito željeznih i manganskih oksida po [[vapnenac|vapnencu]]. Na nekim mjestima, osim prirodno nastalih boja, ima i onih nastalih ljudskim djelovanjem – ostaci čađe koju su ostavile baklje njezinih davnih posjetitelja.
Tu živi [[endem|endemski]] račić „Alpioniscus christiani“, ali je vrlo malen i teško uočljiv. Osim njega, u špilji žive i puževi , stonoge i šišmiši. Pronađeni su i ostaci [[špiljski medvjed|špiljskog medvjeda]] stari oko 16 000 godina.
[[Datoteka:Biserujka2.JPG|mini|250px|lijevo|Posjetioci u špilji.]]
[[Datoteka:Biserujka.JPG|mini|250px|desno|Strop špilje.]]
Iako je lokalnim mještanima bila nedvojbeno poznata već od davnine, prvi zapis o njezinom postojanju potječe iz 1834. godine, prilikom uhićenja jednog krijumčara iz [[Senj|Senja]]. Posjećivana je već 150 godina, a mnogi od posjetitelja napravili su manje ili više nadoknadive štete. Teško su nadoknadivi okrhnuti ili polomljeni stalaktiti i stalagmiti. Brojni grafiti su izbrisani, ali su ipak ostavljeni oni stariji kao i najstariji iz 1859. godine. Prvi put je [[špilja]] uređena za posjetitelje 1950. godine kojom prilikom je izmjenjen i njezin ulaz koji je do tada bio u obliku jame. Međutim, i nakon tog uređenja, špilja je opet neko vrijeme zapuštena, sve do 1997. godine kada su uređene staze, ograde i osvijetljenje bez kojeg bi bilo nemoguće vidjet svu njezinu ljepotu. Od posljednjeg uređenja i otvaranja 1997. godine, špilja je postala još jedan detalj u nizu zanimljivosti, kulturnih i prirodnih vrijednosti otoka Krka. Osim s otoka Krka, posjećuju ju i mnogih gosti s čitave [[Crikvenica|Crikveničke rivijere]] koji do nje dolaze organiziranim turističkim prijevozom morem do uvale Slivanjske. Zahvaljujući svemu tome [[špilja]] "Biserujka" je u posljenjih 10-etak godina postala jedna od najposjećenijih
špilja u Hrvatskoj. Tijekom većeg dijela godine špilja je otvorena za razgledavanje uz plaćanje niske cijene, a tokom zimskih mjeseci posjet je moguć uz prethodni dogovor s lokalnom turističkom agencijom.