Eduard Presečki: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 10:
Pronicljiv i bistar, širokih pogleda izoštrenih u svijetu, spremno je pomagao a često sam i propagirao svaku dobru zamisao koju je smatrao da koristi Samoboru, pa je često i materijalno pomagao. Kao član zastupstva revno je i s ljubavlju surađivao sa svim granama samoborske komunalne politike trudeći se oko napretka i podignuća Samobora. Neke je ideje realizirao na vlastitu ruku te ih potom predao na vlast općini Samobor.
Procvat obiteljskog posla započeo je suvremenom pekarom i mesnicom, te ubrzo proširio na trgovinu mješovitom robom na uglu Šmidhenove i Gajeve ulice. Pecivo je i razvozio daleko izvan okolice Samobora. Uz to, posjedovao je brojne vinograde, a nadasve onaj u selu Rajec kod Brežica u Sloveniji koji je od temelja sam zasadio i uredio. Kao racionalni vinogradar, proizvodio je i vlastito vino a od 1872. i “Samoborsku muštardu“ koja je ubrzo stekla priznanja na svjetskim izložbama u Pragu i Parizu. Svoje je proizvode služio u svojoj vili „Kraljici prirode“ <ref>[http://www.gks.hr/repozitorij/1906-24.pdf''Samoborski list'', strana 4, 15. prosinca 1906.]</ref>na [[Anindol]]u, koju je pretvorio u gostionicu i izletište.
Mnoga samoborska društva imala su u njemu pomagača i utemeljitelja, a posebno Dragovoljno vatrogasno društvo, obrtno društvo “Napredak“ te pjevačko društvo “Jeka“ u kojem je djelovao kao predsjednik, a koje uz prekide djeluje dan danas. “[http://www.gks.hr/repozitorij.asp Samoborski list]“ (1904.-1944.) imao je u Eduardu posebnog prijatelja te se baš njemu može zahvaliti da list 1906. nije prestao izlaziti, budući je Eduard na sebe preuzeo jamstvo za financiranje, te na taj način osigurao dalji opstanak.
| |||