Allaga: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
unos poveznica i pravopis
Redak 2:
==Plemićka porodica Allaga==
 
Kralj [[Karlo VI.]]. (1711.-1740.), 15. srpnja [[1722.]] godine u Požunu ([[Bratislava)]] dodijelio je plemstvo katoličkoj porodici dalmatinskog podrijetla prezimenom Allaga i to Allaga Petru.
 
Članovi ove porodice 1687. godine žive u [[Kaćmar |Kaćmaru]], 1716. u [[Sombor |Somboru]], a 1722. godine u [[Subotica |Subotici]]. Petar Alaga 1728. godine drži pod arendom pustaru [[Aljmaš]] koju je uzeo od grofa Marka [[Czobor |Czobora]] i plaća zakupninu od 759 forinti godišnje.
 
Porodica 1748. naseljava današnji [[Lemeš]], a među lemeškim plemićima na popisu 1751. upisana su dva pripadnika: Pavao i Ivan Alaga. Godine 1771. porodica Allaga brojala je 17 članova.
 
Plemstvo porodice proglašeno je na skupštini [[Bačka |Bačke]] županije 3. travnja 1797. godine, kada je ubilježen i plemić Petar Alaga, dok 1798. u mjestu ima više članova ove velike porodice.
Godine 1803. Alage dobivaju posjede u Lemešu.
 
Iz ove porodice potječe i [[Mirko (Emericius) Alaga]] koji je godine 1848. sudjelovao u političkim gibanjima kao zastupnik [[Riđica |Riđice]] zbog čega je dvije godine poslije osuđen na smrt i poslije pomilovan. Od 1873. do 1893. radi kao javni bilježnik u [[Baja |Baji]]. Bio je zastupnik posljednjeg Sabora – madžarske skupštine. Vladin komesarijat Gornje Bačke je pokrenuo istragu i uhapsio sve članove ovog Sabora. Nakon pomilovanja Mirko odlazi u Baju, ali mijenja prezime u von Agafi.
 
Ova velika porodica dala je nekoliko istaknutih stručnjaka i znanstvenika među kojima su najistaknutiji nuklearni fizičar [[Gaja Alaga]] i njegov sin [[Miroslav Alaga Bogdanović]]. Potomci ove porodice danas žive u Splitu (Cvitanić), Rijeci (Dujmović), Subotici i Lemešu.
 
Obitelj posjeduje originalnu [[grbovnica |grbovnicu]] s visećim pečatom.
 
Pergament, tisak u boji, zlatnim gajtanom pričvršćen je pečat u drvenoj kutiji. Sve skupa smješteno je u željeznu kutiju s aplikacijom cvijeta. grbovnica: 38,5 x 29,5 cm.
 
GRB[[Grb]]: (1722.) štit je tzv. “renesansni” štit karakterističan za XVI. stoljeće (tal. Scudo accartocciato, hol. Schild XVI. de eeuv, franc. cartouche Renaissance). U plavom polju na zelenoj podlozi uz uzdignuti bijeli stup s desne strane okrenut prema unutra stoji zlatni lav. Kaciga: zlatni kondor sa sabljom krivošijom; Plaštevi: plavo-zlatni; crveno-srebrni.
 
==Izvor==
 
•Duišin, V. A., Plemićke porodice II., Vojvodina II., s.l. s.a., 155.
•Peić, Marko, Grgo Bačlija, Imenoslov bačkih Bunjevaca, Matica srpska, Novi Sad–
Subotica, 1994.str.3.
 
•Duišin, V. A., Plemićke porodice II, Vojvodina II, s.l. s.a., 155.
 
•Arhiv Vojvodine Novi Sad, Fond Bač-bodroške županije, sig.162/1740; 69/1728. 28/1728.
 
•Peić, Marko, Grgo Bačlija, Imenoslov bačkih Bunjevaca, Matica srpska, Novi Sad–Sad–Subotica, 1994.str.3.
 
 
 
[[Kategorija: Hrvati u Vojvodini]]