Željezov(III) nitrat: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 42:
'''[[Željezo]]v(III)-nitrat''', željezova je sol kemijske formule '''[[željezo|Fe]]([[dušik|N]][[kisik|O]]<sub>3</sub>)<sub>3</sub>'''. Budući je higroskopan, često se nalazi u nonahidratnom obliku, [[željezo|Fe]]([[dušik|N]][[kisik|O]]<sub>3</sub>)<sub>3</sub>•9H<sub>2</sub>O), koji je kristalna tvar bezbojne do blijedo ljubičaste boje. Nastaje reakcijom [[željezo|željeza]] ili [[željezovi oksidi|željezovih oksida]] s [[dušična kiselina|dušičnom kiselinom]].
==Svojstva==
Vrlo je topljiv u vodi, a topljiv je i u [[alkohol]]u i [[aceton]]u. Tali se pri 47,2 °C, a razgrađuje se pri 125 °C uz emisiju dušikovih oksida.
==Sinteza i proizvodnja==
Željezo(III)-nitrat kristalizira sa šest ili devet molekula vode iz otopine dobivene otapanjem [[željezo|željeza]] u [[dušična kiselina|dušičnoj kiselini]]<ref>I. Filipović, S. Lipanović: ''Opća i anorganska kemija, II dio: Kemijski elementi i njihovi spojevi'', Školska knjiga, Zagreb, 1991, str. 1033.</ref>. Kod otapanja [[željezo|željeza]] treba paziti na koncentraciju upotrebljene kiseline. Ako je kiselina previše razrijeđena nastaje željezov(II)-nitrat, a ako je previše koncentrirana, [[željezo]] postaje pasivno.
Line 51 ⟶ 52:
Određene [[glina|gline]] impregnirane s željezovim(III)-nitratom koriste se kao kao [[oksidans]] u organskoj sintezi. Npr. željezov(III)-nitrat na montmorilonitskom reagensu zvanom "Clayfen" korišten je za [[oksidacija|oksidaciju]] [[alkohol]]a u aldehide i tiola u disulfide.<ref>Cornélis, A. Laszlo, P.; Zettler, M. W. "Iron(III) Nitrate–K10 Montmorillonite Clay" in Encyclopedia of Reagents for Organic Synthesis (Ed: L. Paquette) 2004, J. Wiley & Sons, New York. DOI: 10.1002/047084289.</ref>
<br>Otopina željezovog(III)-nitrata koristi se u metalurgiji i draguljarstvu za graviranje [[srebro|srebra]] i njegovih [[slitina]].
== Izvori ==
{{izvori}}
| |||