Inačica od 4. studenoga 2009. u 16:18 uredi Dr. Science (razgovor \| doprinosi) 70 edits m Željezov(III)-nitrat premješteno na Željezov(III) nitrat: Novi naziv je ispravan ← Starija izmjena		Inačica od 4. studenoga 2009. u 16:22 uredi ukloni ovu izmjenu Dr. Science (razgovor \| doprinosi) 70 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: {\| class="toccolours" border="1" style="float: right; clear: right; margin: 0 0 1em 1em; " \| align="center" colspan="2" size="12pt" bgcolor="#ffbbbb"\|'''<big>Željezov(III)- nitrat<big>''' \|- \| align="center" colspan="2" bgcolor="#ffffff" \|[[Datoteka:Fe_III_nitrate.jpg\|300px\|Željezov(III)- nitrat\|]] \|- \| align="center" colspan="2" bgcolor="#ffbbbb" \|'''Strukturna formula''' Redak 12: \|- \| [[IUPAC nomenklatura\|Sistemsko ime]] \| Željezov(III)- nitrat \|- \| valign="top"\|[[Kemijska formula\|Molekulska formula]] Redak 40: \|} '''[[Željezo]]v(III)- nitrat''', željezova je sol kemijske formule '''[[željezo\|Fe]]([[dušik\|N]][[kisik\|O]]<sub>3</sub>)<sub>3</sub>'''. Budući je higroskopan, često se nalazi u nonahidratnom obliku, [[željezo\|Fe]]([[dušik\|N]][[kisik\|O]]<sub>3</sub>)<sub>3</sub>•9H<sub>2</sub>O), koji je kristalna tvar bezbojne do blijedo ljubičaste boje. Nastaje reakcijom [[željezo\|željeza]] ili [[željezovi oksidi\|željezovih oksida]] s [[dušična kiselina\|dušičnom kiselinom]]. ==Svojstva== Vrlo je topljiv u vodi, a topljiv je i u [[alkohol]]u i [[aceton]]u. Tali se pri 47,2 °C, a razgrađuje se pri 125 °C uz emisiju dušikovih oksida. ==Sinteza i proizvodnja== ~~Željezo~~Željezov(III)- nitrat kristalizira sa šest ili devet molekula vode iz otopine dobivene otapanjem [[željezo\|željeza]] u [[dušična kiselina\|dušičnoj kiselini]]<ref>I. Filipović, S. Lipanović: ''Opća i anorganska kemija, II dio: Kemijski elementi i njihovi spojevi'', Školska knjiga, Zagreb, 1991, str. 1033.</ref>. Kod otapanja [[željezo\|željeza]] treba paziti na koncentraciju upotrebljene kiseline. Ako je kiselina previše razrijeđena nastaje željezov(II)- nitrat, a ako je previše koncentrirana, [[željezo]] postaje pasivno. : Fe + 4HNO<sub>3</sub> → Fe(NO<sub>3</sub>)<sub>3</sub> + 2H<sub>2</sub>O + NO↑ ==Uporaba== Željezov(III)- nitrat koristi se kao [[katalizator]] za sintezu natrijevog amida iz otopine [[natrij]]a u [[amonijak]]u : 2 NH<sub>3</sub> + 2 Na → 2 NaNH<sub>2</sub> + H<sub>2</sub>↑ Određene [[glina\|gline]] impregnirane s željezovim(III)- nitratom koriste se kao kao [[oksidans]] u organskoj sintezi. Npr. željezov(III)- nitrat na montmorilonitskom reagensu zvanom "Clayfen" korišten je za [[oksidacija\|oksidaciju]] [[alkohol]]a u aldehide i tiola u disulfide.<ref>Cornélis, A. Laszlo, P.; Zettler, M. W. "Iron(III) Nitrate–K10 Montmorillonite Clay" in Encyclopedia of Reagents for Organic Synthesis (Ed: L. Paquette) 2004, J. Wiley & Sons, New York. DOI: 10.1002/047084289.</ref> <br>Otopina željezovog(III)- nitrata koristi se u metalurgiji i draguljarstvu za graviranje [[srebro\|srebra]] i njegovih [[slitina]]. == Izvori == {{izvori}}

Željezov(III) nitrat: razlika između inačica