Nadrealizam: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: oc:Surrealisme
→‎Umjetnici: stilska dorada, ispravak poveznica
Redak 24:
 
[[Datoteka:Max Ernst king&queen.jpg|mini|lijevo|200px|[[Max Ernst]], ''Jarac'', 1948.-64., [[bronca]], 240 x 205 x 130 cm, privatno vlasništvo, [[SAD]].]]
Tipični motivi nadrealističkih slika povezuju nespojive oblike u biološkom svijetu ili zrcale neodržive ravnoteže u fizičkom. Tako neki stvaraju biološki "moguće", ali neviđene i nepostojeće oblike organičkog svijeta, kao na slikama Francuza [[IvesYves Tanguy|Ivesa Tanguyja]] (1900.-1955.) koji slika duboka beskrajna prostranstva u kojima se nalaze fantastični oblici - svijet [[apsurd]]a i deformacija s izvorištem u podsvijesti.
 
[[Paul Klee]] (1879.-1940.) stvara isto jedan nepostojeći prostor koji je neizmjeran, sastavljen od pomno slaganih ploha nježnih boja, najsuptilnijih prijelaza koji zahtijevaju pomno promišljanje i prepuštanje mašti – spoj dječje naivnosti i jednostavnosti s vrhunskim znanjem i majstorstvom umjetnika. Dakle, jedno poetično i apstraktno slikarstvo u kojem boja ima potpunu autonomiju. Klee bi rekao: ''"Umjetnost je izrazito subjektivna"'', i … ''"Umjetnost ne predstavlja ono što je vidljivo, nego stvara vidljivo."''
 
Drugi slikari, poput najpoznatijeg nadrealista – [[Španjolci|Španjolca]] [[Salvador Dali|Salvadora Dalija]] (1904.-1989.), nastoje što dublje prodrijeti u ponore ljudske podsvijesti (osobito strahova, bjesova, nemoći i mržnje). Dalí nastoji što točnije prikazati, u zbilji nemoguće, kombinacije iz snova, i to tako uvjerljivo da se doimaju posve istinitima. Te "fotografije sna" su tako pomno realistički naslikane da podsjećaju na naturalističke prikaze prirode iako im sadržaj nije životna svakodnevica nego vizije što ih duh i mašta stvaraju u snovima.
 
 
Sablasne prizore koji kao da izviru iz nekog sna prikazivao je i [[Nijemci|Nijemac]] [[Max Ernst]] (1881.-1976.). On je bio [[Marcel Duchamp|Duchampov]] suradnik još u doba dadaizma, a jedan od prvih i najistaknutijih nadrealista. U svojim slikama kombinirao je [[kolaž]] i [[frotaž]] (franc. ''frottage'' = trljanje) iz kojeg je dobivao posebne efekte ([[dekalkomanija]]).
 
Blaži tip nadrealizma samo zbunjuje, ne izaziva tjeskobu ili nelagodu tipičnu za nadrealistička djela, već se doima više kao zagonetka i duhovna zabava. Takvo slikarstvo zastupa [[Belgijanci|Belgijanac]]belgijanski nadrealistički slikar [[René MagriteMagritte]] koji se najdoslovnije poigrao s pojmom "slike" stvarnosti i umjetničke "slike". Na njegovim se slikama nespojive "bezezlene" stvari i pojave stapaju krajnjom jasnoćom i oštrinom.
 
Sličan pristup imao je i [[Englezi|Engleski]]engleski [[Grafika|grafičar]] [[M.C. Escher]] koji istražuje paradoksalne, prividno istinite, a zapravo nemoguće prostorne odnose.
 
Posve optimističan i blago ironičan pristup ima i Španjolac [[Joan Miró]] čije su slike obijesne igrieigre veselih boja, rasutih apstraktnih oblika u plohama mekih obrisa, ili pak oštrih linija u kojima prepoznajemo figure pretvorene u znakove u neobičnoj igri.
 
Za razliku od ovakvih kombinacija [[Talijani|Talijan]]talijanski likovni umjetnik [[Alberto Giacometti]] (1901.-1966.), zaokupljen je prikazivanjem samospoznaje, egzistencijalizma kroz svoje istanjene krhke figure koje su uvijek neko mišljenje u prostornom odnosu. Dok je [[Marino Marini]] (1901.-1980.) zaokupljen problemom ravnoteže i gubitka ravnoteže prikazujući uznemirenje ljudskog bića. Njegove brojne varijacije konja i konjanika se sve više sjedinjuju u tragičnom posrtanju i padu.
 
{{Portal Likovna umjetnost}}