Inačica od 7. studenoga 2009. u 16:15 uredi Bracodbk (razgovor \| doprinosi) 17.668 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 7. studenoga 2009. u 22:04 uredi ukloni ovu izmjenu Bracodbk (razgovor \| doprinosi) 17.668 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: {{wikipedizirati}} '''Panonsko more''' naziv je za morsku površinu koja je u dalekoj povijesti prekrivala veliki dio današnje [[Panonska nizina\|Panonske nizine]]. ~~'''PANONSKO MORE'''~~ == Geologija == Prije oko 66 milijuna godina [[ocean]] ''Tethys'' prekrivao je dio [[Europa\|Europe[[ i [[Sredozemno more\|Sredozemnog mora]]. Dramatične promjene se ~~dešavaju~~događaju prije između 24 i 20 milijuna godina kad se usljed jakih [[tektonika ploča\|tektonskih]] pomicanja i poremećaja izdižu masivi kao što su [[Alpe]], [[Dinaridi]] i [[Karpati]]. Dotadašnji jezerski sustavi koji su se nalazili u sadašnjem Panonskom bazenu bivaju prekriveni [[more\|morskom]] vodom. To more se zvalo '''Paratethys''', odnosno '''Panonsko more'''. Potvrde o slatkoj vodi su [[sedimenitni konglomerati]], [[pješčenjaci]], [[lapori]] i [[krečnjaci]] u kojima su nađeni slatkovodni [[fosili]] školjaka ''kongerija'', ''mali ostrakodi'' i listovi kopnenih biljaka. More je u ostacima pješčenjaka ostavio ''ramenonošca Terebratural-a'' i ''glavonošca Aturia'', dok su u laporima nađene ''foraminifere''.▼ U badenu kada postoji plitko i toplo more, rasli su [[koraljni grebeni]] i [[crvene alge]] ''Lithothamnium'', a u području jakih valova živjeli su [[školjkaši]] debelih ljuštura poput ''Pectena'', ''Ostrea'' i ''Chlamys'', i [[veliki ježinci]] ''Clypeaster'' koje možemo naći u biogenom krečnom sedimentu ''litavcu'', koji se kao građevinski materijal vadio u srednjem vijeku. U dubljem moru živjeli su školjkaši tankih nježnih ljuštura kao ''Amussium denudatum'' i ''Solenomya doderleini''.▼ ▲Potvrde o slatkoj vodi su [[sedimenitni konglomerati]], [[pješčenjaci]], [[lapori]] i [[krečnjaci]] u kojima su nađeni slatkovodni [[fosili]] [[školjkaši\|školjaka]] ''kongerija'', ''mali ostrakodi'' i listovi kopnenih [[biljke\|biljaka]]. More je u ostacima pješčenjaka ostavio ''ramenonošca Terebratural-a'' i ''glavonošca Aturia'', dok su u laporima nađene ''foraminifere''. Prije oko 13 milijuna godina u sarmatskom razdoblju ''Paratethys'' gubi vezu sa Sredozemnim morem, nastaje Panonsko uzemno more, čiji salinitet se postupno smanjuje, pa u tome oslađenom moru žive pojedine školjke i puževi koji su se uspjeli prilagoditi na bočatu vodu, ali žive još uvijek ribe, kitovi i drugi moeski organizmi. U vapnenim laporima najdonjeg sarmata nađen je pužić ''Mohrensternia inflata'', zatim ima listićavog lapora "''tripolo''" nastalog taloženjem planktonskih algi kremenjašica ''Diatomeaea'', pa lapora sa školjkom ''Ervilia dissita''. Ima i pješčenjaka sa školjkašem ''Cardium gleichenbergense'', te ''Cardium politoanei''.▼ ▲U badenu kada postoji plitko i toplo more, rasli su [[koraljni grebeni]] i [[crvene alge]] ''Lithothamnium'', a u području jakih valova živjeli su [[školjkaši]] debelih ljuštura poput ''Pectena'', ''Ostrea'' i ''Chlamys'', i [[veliki ježinci]] ''Clypeaster'' koje možemo naći u biogenom krečnom sedimentu ''litavcu'', koji se kao građevinski materijal vadio u [[srednji vijek\|srednjem vijeku]]. U dubljem su moru živjeli su školjkaši tankih nježnih ljuštura kao ''Amussium denudatum'' i ''Solenomya doderleini''. U razdoblju panona prije oko 11 - 8 milijuna godina Panonsko more i dalje postupno gubi salinitet, pa se s oslađivanjem gube i sarmatske vrste. Pojavljuju su se na njihovom mjestu nove vrste. tako u najdonjem panonu dolaze u bijelim vapnenim laporima puževi ''Limnaea extensa'', ''Gyraulus praeponticus'', te ''Radix croatica'', prema kojemu su te naslage nazvane "'''Croatica naslage'''".▼ ▲Prije oko 13 milijuna godina u sarmatskom razdoblju ''Paratethys'' gubi vezu sa Sredozemnim morem, nastaje Panonsko uzemno more, čiji salinitet se postupno smanjuje, pa u tome oslađenom moru žive pojedine školjke i puževi koji su se uspjeli prilagoditi na bočatu vodu, ali žive još uvijek ribe, kitovi i drugi ~~moeski~~morski organizmi. U [[vapnenac\|vapnenim]] laporima najdonjeg sarmata nađen je pužić ''Mohrensternia inflata'', zatim ima listićavog lapora "''tripolo''" nastalog taloženjem planktonskih algi kremenjašica ''Diatomeaea'', pa lapora sa školjkom ''Ervilia dissita''. Ima i pješčenjaka sa školjkašem ''Cardium gleichenbergense'', te ''Cardium politoanei''. ▲U razdoblju panona prije oko 11 -do 8 milijuna godina Panonsko more i dalje postupno gubi salinitet, pa se s oslađivanjem gube i sarmatske vrste., ~~Pojavljuju~~a pojavljuju su se ~~na njihovom mjestu~~ nove vrste. ~~tako~~Tako u najdonjem panonu dolaze u bijelim vapnenim laporima puževi ''Limnaea extensa'', ''Gyraulus praeponticus'', te ''Radix croatica'', prema kojemu su te naslage nazvane "'''Croatica naslage'''". '''Pont''' obuhvaća vremensko razdoblje od 8 do 5 milijuna godina. More se raspalo na manje oslađene do slatkovodne bazene, odnosno jezera, u kojima je živjela endemična fauna ''školjkaša'', ''puževa'' i ''ostrakoda''. U laporima i pješčenjacima česti su školjkaši ''Paradacna abichi'' i ''Paradacna lenzi''. U mlađem dijelu nađeni su slijedeći fosili: ''Velencienius reussi'', ''Pteradacna pterophora'', ''Congeria digitifera''.▼ ▲~~'''~~Pont~~'''~~ obuhvaća vremensko razdoblje od prije 8 do 5 milijuna godina. More se raspalo na manje oslađene do slatkovodne bazene, odnosno [[jezero\|jezera]], u kojima je živjela endemična fauna ''školjkaša'', ''puževa'' i ''ostrakoda''. U laporima i pješčenjacima česti su školjkaši ''Paradacna abichi'' i ''Paradacna lenzi''. U mlađem dijelu nađeni su slijedeći fosili: ''Velencienius reussi'', ''Pteradacna pterophora'', ''Congeria digitifera''. Uz obale jezera šetali su tada srodnci praslonova dinoteriji, hraneći se lišćem drveća. O tome svjedoči zub praslona, kojeg je nakon uginuća životinje možda potok donio u jezerski mulj. Pripadao je vrsti ''Dinotherium giganteum''. Line 19 ⟶ 21: [[Kvartar]]no razdoblje traje od 2 milijuna godina do danas. Taloženi su šljunci, gline i pijesci, ali više ne u moru ili jezeru nego kao potočni i riječni ili barski nanosi. Danas imamo ostatke Panonskog mora koji nam govore o tom razdoblju davne prošlosti Zemlje ali nam donose i znanstvene podatke o mnogobrojnim promjenama koje su se događale u prošlosti. Samo neki od tih ostataka su Blatno jezero u Mađarskoj ([[Balaton]]), [[Đerdapska Klisura]] na Dunavu,[[ Sovsko Jezero]] na Dilju, [[Crno More]], [[Aralsko Jezero]], [[Bizovačke toplice]], nalazišta nafte u Hrvatskoj i Rumunjskoj ([[Đeletovci]]), Naslage soli u [[Tuzla\|Tuzli]] i još mnogi drugi lokaliteti. Najveći od dokaza svakako je [[Crno More]] u koje se tektonskim poremećajem nakrivljenjem ploče ulijevaju sve velike rijeke Europe. npr. [[Volga]], [[Don]], [[Dnjepar]], [[Dnjestar]], [[Bug]] i [[Dunav]]. Zbog tako velikog priljeva slatke vode Crno more najmanjeg je [[salinitet]]a na zemlji.▼ [[bg:Панонско море]] ▲Najveći od dokaza svakako je Crno More u koje se tektonskim poremećajem nakrivljenjem ploče ulijevaju sve velike rijeke Europe. npr. [[Volga]], [[Don]], [[Dnjepar]], [[Dnjestar]], [[Bug]] i [[Dunav]]. Zbog tako velikog priljeva slatke vode Crno more najmanjeg je [[salinitet]]a na zemlji. [[fa:دریای پانونی]] [[cs:Paratethys]] [[de:Paratethys]] [[en:Pannonian sea]] [[es:Mar de Panonia]] [[it:Paratetide]] [[nl:Paratethyszee]] [[sr:Панонско море]] [[zh:潘諾尼亞海]]

Panonsko more: razlika između inačica