Razlika između inačica stranice »Dušična kiselina«

Dodano 1.067 bajtova ,  prije 11 godina
bez sažetka
(Nadopuna teksta)
[[Dušikov dioksid]] (NO<sub>2</sub>) ostaje otopljen u dušičnoj kiselini i daje joj žutu boju. Za razliku od čiste kiseline iz koje izlaze bijele pare, kiselina s otopljenim NO<sub>2</sub> ispušta crvenkasto-smeđe pare, zbog čega se često navodi kao "crvena dimeća kiselina" ili "dimeća dušična kiselina". Dimeća dušična kiselina se također navodi kao 16-molarna dušična kiselina, najkoncentriraniji oblik dušične kiseline pri standardnoj [[temperatura|temperaturi]] i [[tlak]]u (0 °C, 100 kPa).
 
==SintezaDobivanje==
[[Slika:Ostwaldverfahren2.svg|thumb|450px460px|Kemijske reakcije u [[Ostwaldov proces|Ostwaldovom procesu]]]]
===Industrijska proizvodnja===
[[Slika:Ostwaldverfahren2.svg|thumb|450px|Kemijske reakcije u [[Ostwaldov proces|Ostwaldovom procesu]]]]
Dušična kiselina proizvodi se [[Ostwaldov proces|Ostwaldovim procesom]], nazvanim po njemačkom kemičaru [[Wilhelm Ostwald|Wilhelmu Ostwaldu]]. U ovom procesu bezvodni [[amonijak]] se oksidira u dušikov oksid, koji zatim reagira s [[kisik]]om iz zraka čime nastaje dušikov dioksid. On se zatim absorbira u vodi čime nastaje dušična kiselina i dušikov oksid. Dušikov oksid se zatim vraća nazad u proces. Korištenjem [[amonijak]]a dobivenog iz Haberovog procesa, konačni produkt može se proizvesti iz [[dušik]]a, [[kisik]]a i [[vodik]]a koji su dobiveni iz [[zrak]]a i prirodnog plina kao jedinih sirovina.
===Laboratorijska sinteza===
Dušična se kiselina može dobiti u laboratoriju reakcijom otprilike jednakih masa [[nitrati|nitratne]] soli (npr. bakrov(II) nitrat) i 96% sulfatne kiseline (H<sub>2</sub>SO<sub>4</sub>) i zatim destilacijom smjese na temperaturi [[vrelište|vrelišta]] dušične kiseline od 83 °C sve dok bijela kristalna masa (metalni [[sulfati|sulfat]]) ne zaostane u reakcijskoj posudi.
:::H<sub>2</sub>SO<sub>4</sub> + NO<sub>3</sub><sup>-</sup> → HSO<sub>4</sub><sup>-</sup> (s) + HNO<sub>3</sub> (g)
Dobivena crvena dimeća dušićna kiselina može se zatim prevesti u bijelu dušičnu kiselinu.
 
 
==Uporaba==
Najvažnija uporaba dušične kiseline je u proizvodnji umjetnih gnojiva. Ostale važne primjene su u proizvodnji [[eksploziv]]a, graviranje i otapanje [[metal]]a (naročito kao sastavni dio [[zlatotopka|zlatotopke]] za pročiščavanje i ekstrakciju [[zlato|zlata]]) i u kemijskoj sintezi.
==Sigurnost==
Dušična kiselina je znažno oksidirajuće sredstvo i njena reakcija sa spojevima kao što su cijanidi, karbidi i metalni prah može biti eksplozivna.
 
[[Slika:Nfpa h4.png]][[Slika:Nfpa f0.png]][[Slika:Nfpa r1.png]]
Anonimni suradnik