Josip Šokčević: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 34:
U ljetu ( [[1860]].) car ga imenuje novim ''hrvatskim banom'', uz preporuke Bosansko-srijemskog biskupa [[Josip Juraj Strossmayer|J. J. Strossmayera]]. Njegova politika u prvim danima odlikuje jačanje [[hrvatski|hrvatskog jezika]] u upravi ( koji je prije njega bio [[njemački]]). Činovnici su morali učiti [[hrvatski]] i prema narodu se ophoditi sa dužnim respektom.
Na tragu ''[[Listopadska diploma|Carske Listopadske diplome]]'' (liberalne po duhu i reformističke ), ban Šokčević saziva ''[[Banska konferencija|Bansku konferenciju]]'' od 55 hrvatskih uglednika, koja je trebala dati prijedloge o novom izbornom zakonu za Hrvatsku i preuređenju [[Habsburg|Habsburške Monarhije]]. Šokčević dopušta obnovu političkih stranaka. No poslije ''[[Veljački patent|Veljačkog patenta]]'' [[1861]]., kojima se osniva ''[[Carevinsko vijeće]]'' u [[Beč|Beču]] i državna upravu ponovo snažno centralizira, s umanjenim
Kao ban zaslužan je za poticanje gospodarskog života, koje je prvo zahvatilo veće gradove - [[Zagreb]], [[Rijeka|Rijeku]], [[Karlovac]], [[Osijek]], [[Vukovar]] i [[Zemun]]. U njegovom mandatu počinje gradnja glavnih željezničkih pruga. Uz njegovu izdašnu pomoć u [[Zagreb|Zagrebu]] je [[1864]].g. organizirana [[Prva dalmatinsko-hrvatska-slavonska gospodarska izložba]].
|