|
}}
'''Štip''' ([[makedonski]]: ''Штип'') najveći je grad u istočnoj [[Makedonija|Makedoniji]] i sjedište je istoimene [[Općina Štip|općine]].
Nalazi se na razmeđi između triju prostranih kotlina: Lakavice, Ovčeg Pola, i Kočana. Kao naselje egzistira više od 2000 godina.
== Stanovništvo ==
== Povijest ==
Štip (''Astibo''/''Astibos'') u antičko doba (V. - IX st. prije naše ere) bio je prijestolnica plemena Peona koja su tada nastanjivala taj prostor. Makedonski kralj [[Aleksandar I. Makedonski|Aleksandar I.]] oko [[360. pr. Kr.]] priključio ih je svojoj državi.
U [[Rimsko carstvo|rimsko]] doba, uza vrijeme [[Tiberije|Tiberija]] (14. - 37. n.e.) grad je postao sjedište rimske provincije ''Paeonie'' i važna točka na putu između [[Antika|antičkih]] gradova [[Stobi|Stobija]] i [[Ćustendil|Pautalije]].
U III[[3. stoljeće|3. st]] stoljeću ''Astibo'' je razoren za barbarskih provala, naročito [[Goti|Gota]], na istom mjestu podignuto je novo naselje - ''Estipeon''. U V[[5. stoljeće|5. st]] i VI[[6. stoljeće|6. st]] stoljeću [[Avari]] i [[Slaveni]] (pleme [[Sagudati]]) razorili su [[Bizant|bizantski]] grad i naselili se na tom prostoru, od tada grad nosi ime ''Štip''. Jedan kratak period bio je pod [[Bugari|bugarskom]] vlašću, nakon toga pod [[Bizant|Bizantom]], a nakon bitke kod [[Ćustendil|Velebužda]] osvojio ga je [[Srbija|srpski]] vladar [[Stefan Uroš III.|Stefan Dečanski]]. Od [[1382.]] njime vlada [[Otomansko_carstvo|Otomansko carstvo]] i mijenja ime naselja u - ''Ishtib''.
osvojio ga je [[Srbija|srpski]] vladar [[Stefan Uroš III.|Stefan Dečanski]]. Od [[1382.]] njime vlada [[Otomansko_carstvo|Otomansko carstvo]] i mijenja ime naselja u - ''Ishtib''.
== Zemljopisni položaj ==
Grad je na dvije rijeke: [[Bregalnica|Bregalnice]] (druga po veličini rijeka u Makedoniji) i [[Otinja|Otinje]] (ljeti gotovo presahne) koja dijeli grad na pola. Okružen je planinom [[Plačkovica]] na istoku, dolinom Krivolak na jugo istoku, i estuarija rijeke Bregalnice na jugozapadu, i njenim naplavinama na sjeveru.
==Znamenitosti==
Gradom dominiraju ostatci stare utvrde na brdu [[''Isar]]''. U njegovu podnožju sa svake strane nalaze crkve (one formiraju križ i trebale su je duhovno čuvati) ''Sv. Vlasilij'' (1337.), ''Sv. Arhangel Mihail ''([[1332]].), ''Sv. Jovan Krstitel'' ([[1350]].), ''Sv. Nikola'' ([[1341]].) i ''Sv. Spas'' ([[1369]].)
Od zanimljivosti u gradu je kamena zgrada ''Bezistana'' (za otomanskih vremena to je bila natkrivena tržnica: [[''Bazar]]''), ostavština je [[islam]]ske arhitekture, danas je u funkciji umjetničke galerije. U starom dijelu grada postoje brojne zgrade dignute u staro - makedonskom stilu arhitekture. U blizini grada su ostatci stare utvrde ''[[Bargala]]''.
== Gospodarstvo ==
| 