Alkoholni pojasi u Europi: razlika između inačica

Nekolicina država [[EU|Europske Unije]] koje spadaju u pojas proizvideproizvode više od 70% votke u EU.<ref name=stubb/>

Zemlje votkinog pojasa imaju hladniju [[klima|klimu]], a južna granica votkinog pojasa otprilike se poklapa sa siječanjskom[[siječanj]]skom [[izoterma|izotermom]] od -2°. S iznimkom [[Ukrajina|Ukrajine]] i nekih regija južne Rusije, [[vinogradarstvo|uzgoj]] [[vinskavinova loza|vinskevinove loze]]a je nemoguć ili vrlo težak bilo gdje u votkinom pojasu.

U svojoj knjizi o [[SSSR]]-u<ref name= jonge>[[Alex de Jonge]], "[[Staljin]] i oblikovanje [[Sovjetski Savez|Sovjetskog saveza]]", Collins, (1986), ISBN 0688047300, ''[http://www.vaniercollege.qc.ca/vcta/VCTA_May06.pdf the relevant excerpt online]''</ref>, [[Alex de Jonge]] objašnjava njegov koncept "geoalkohologije". On se posebno bavi ruskim specifičnostima pripadnosti samo votkinom pojasu i nedostatatkom ruskog i sovjetskog pivskog pojasa. Osim po najomiljenijem piću, votkin pojas je specifičan i po češćim [[ciljano opijanje|ciljanim opijanjima]] u usporedbi sa ostatkom Europe.<ref>[http://www.ias.org.uk/resources/publications/alcoholalert/alert199701/al199701_p20.html "Alcohol Alert Digest"], [[Institut za proučavanje alkohola]], UK.</ref>

No, međutim, u mnogim državama koje povijesno pripadaju votkinom pojasu, pivo je drugo piće po popularnosti. Stanovnici Finske i Švedske piju dvostruko više alhola[[alkohol]]a kroz pivo, nego kroz votku.<ref>[http://ec.europa.eu/health/ph_projects/1998/monitoring/fp_monitoring_1998_frep_01_a_en.pdf ALCOHOL IN POSTWAR EUROPE: A DISCUSSION OF INDICATORS ON CONSUMPTION AND ALCOHOL-RELATED HARM]</ref> [[Poljska stranka ljubitelja piva]] (koja je osvojila 16 mjesta na [[Poljski parlamentarni izbori 1991.|izborima 1991.]]) je utemeljena na ideji da se protiv [[alkoholizam|alkoholizma]] može boriti prelaskom s kulture pijenja votke na kulturu piva. I zaista, u Poljskoj je [[1998.]] godine pivo po popularnosti preraslo votku.<ref>[http://www.ejpau.media.pl/volume7/issue2/economics/art-06.html CONDITIONS OF ALCOHOLIC BEVERAGES CONSUMPTION AMONG POLISH CONSUMERS]</ref> U Rusiji, godišnja potrošnja piva je u periodu od [[1995.]] do [[2006.]] narasla sa 12 [[litra|litara]] po glavi na čak 67 litara (godišnje), no to još uvijek manje od potrošnje votke.

Pojam "votkin pojas" došao je u središte zbivanja [[2006.]] godine, tijekom "[[rat za votku|rata za votku]]" <ref name=vodkawar>[http://www.europarl.europa.eu/news/public/story_page/063-2627-030-01-05-911-20070131STO02626-2007-30-01-2007/default_en.htm Vodka war: "MEPs serve up a compromise cocktail"], ačlanak [[Europarliament]] newsvijesti articleEuroparlamenta</ref> unutar [[Europska Unija|Europske Unije]], oko standardizacije votke: zemlje votkinog pojasa su zahtjevale da se jedino [[piće|pića]] proizvedena od [[žitarice|žitarica]] i [[krumpir]]a mogu nazivati votkom, u skladu s dugogodišnjom tradicijom proizvodnje votke.<ref name=stubb/>

<ref>[http://www.flexnews.com/pages/5412/European_Union/Spirits/eu_farm_chief_warns_legal_action_vodka_row.html "EU Farm Chief Warns of Legal Action in Vodka Row"], članak [[Reuters]]a 25/10/2006od [[Reuters25. listopada]] article2006.</ref><ref>[http://www.iht.com/articles/2006/11/23/news/vodka.php "A spirited war: The search for the real vodka"], ''[[International Herald Tribune]]'', [[23. studenog]] [[2006.]] </ref> "Schnellhardtov kompromis", nazvan po predlagaču, [[Horst Schnellhardt|Horstu Schnellhardtu]], predviđa da se votke koje se ne proizvode od žitarica, krumpira i [[molasa|molase]] označavaju sa "Votka proizvedena od ...".<ref name=vodkawar/>

"Vinski pojas" je područje [[Europa|Europe]] gdje je [[vino]] tradicionalno najpopularnije [[alkoholno piće]]. Nalazi se južno od [[pivski pojas|pivskog]] i [[votkin pojas|votkinog pojasa]].<ref name="news.bbc.co.uk" /><ref name="ReferenceA" /><ref>[http://www.economist.com/world/europe/displaystory.cfm?story_id=9334906 The Economist: In vino veritas]</ref><ref>[http://www.slate.com/id/2150160/ Slate: Go North, Young Grapes]</ref> Vinski se pojas može ugrubo definirati kao pojas između 41° i 44° sjeverne [[geografska širina|geografske širine]]<ref>[http://www.canadianvintners.com/woc/ontario.html Wines of Canada]</ref>, 30° i 50°N,<ref>[http://www.barlowschoice.com/terroir.html Introduction To NZ Wines]</ref> ili 35° i 50/51°N.<ref>{{cite book |title=A Journey of Discovery All Around Our House |last=Philp |first=Robert Kemp |year=1867 |publisher=Houlston & Wright |isbn= |pages=51 |url=http://books.google.co.uk/books?id=E_ZOAAAAMAAJ&pg=PA51&dq=%22Wine+belt%22&num=100&client=firefox-a |accessdate=26. lipnja 2008}}</ref> Države vinskog pojasa su [[Španjolska]], [[Portugal]], [[Italija]], [[Mađarska]], [[Moldova]], [[Gruzija]], [[Grčka]], [[Crna Gora]] [[Makedonija]], [[Bugarska]], [[San Marino]], [[Švicarska]], [[Rumunjska]] i [[Francuska]]. Pored toga, južndiojužni dio UK-aVelike Britanije, jugozapadna Njemačka i dijelovi Austrije se također smatraju dijelom vinskog pojasa, ili na prijelazu prema pivskom pojasu<ref>[http://www.bierebel.com/en/index.php?page=paysdelabiere Belgium, country of beer!]</ref>. [[Slovenija]], [[Hrvatska]], [[BiH]], [[Srbija]], [[Kosovo]] i [[Albanija]] pripadaju i pivskom i vinskom pojasu.