Kvantni brojevi: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m manje kor.
- {{wikipoveznice}}
Redak 1:
{{wikipoveznice}}
 
'''Kvantni broj''' je bilo koji broj iz skupine brojeva koji specifično opisuje kvantno stanje bilo kojeg sustava u [[kvantna mehanika|kvantnoj mehanici]]. Pojedini kvantni broj obilježava veličinu očuvanja količine u dinamici kvantnog sustava. Kako bilo koji kvantni sustav može imati jedan ili više kvantnih brojeva beskorisno je nabrajati sve moguće kvantne brojeve. Kvantni su brojevi vrlo dobro opisani na primjeru [[elektron]]a u [[atom]]u.
 
''==Kvantni brojevi elektrona''==
----
 
Atom [[atomski broj|atomskog broja]] Z ima Z broj elektrona. [[Elektron]]i u njemu zauzimaju neko energijsko stanje.
Atom tada nije pobuđen i nalazi se u svom osnovnom stanju. Iz toga proizilazi da svaki [[kemijski
element]] ima karakterističan spektar koji se objašnjava pomoću energiskihenergijskih razina ili stacionarnih
stanja atoma[[atom]]a, [[molekula]] i [[Atomska jezgra|jezgara]]. Sustavi tako mogu emitirati i apsorbirati [[elektromagnetsko zračenje]] točno određenih fekvencija. U slučaju elektrona, on može prelaziti iz stanja više energije u stanje niže energije i obrnuto. Pri tom poprima određenu energijsku razinu u atomu, a kvantni brojevi nam opisuju razmještaj elektrona po mogućim energijskim razinama.
zračenje točno određenih fekvencija. U slučaju elektrona, on može prelaziti iz stanja više energije
u stanje niže energije i obrnuto. Pri tom poprima određenu energijsku razinu u atomu, a kvantni
brojevi nam opisuju razmještaj elektrona po mogućim energiskim razinama.
 
 
''Glavni kvantni broj''
----
 
''===Glavni kvantni broj''===
 
Glavni kvantni broj određuje energiju pojedine skupine bliskih energija i može imati vrijednosti:
Line 23 ⟶ 14:
'''n = 1, 2, 3, ...'''
 
U [[Kemija|kemiji]] se taj niz energiskihenergijskih razina naziva [[ljuska]] i označavaju se sas K, L, M, N...
 
''===Orbitalni kvantni broj''===
 
'''Orbitalni kvantni broj''' ''l'' određuje veličinu kutne količine gibanja elektrona u atomu koju označavamo s L ([[zamah]]). Veličina L i l su povezane jednadžbom:
''Orbitalni kvantni broj''
:L<sup>2</sup> = l(l+1)ћ.
----
 
'''Orbitalni kvantni broj''' ''l'' određuje veličinu kutne količine gibanja elektrona u atomu koju označavamo
sa L ([[zamah]]). Veličina L i l su povezane jednadžbom:
L<sup>2</sup> = l(l+1)ћ.
Vrijednosti l su:
 
'''l = 0, 1, 2, 3, ...(n - 1)'''
 
ћ = h/2π gdje h predstavlja [[Planckova konstanta|Planckovu konstantu]]. Često se orbitalni
kvantni broj naziva podljuskom ili [[orbitale|orbitalom]] i označava slovima s, p, d, f,... prema izgledu spektralnih linija.
 
 
l = 0 → '''s''' sharp (oštra)
Line 48 ⟶ 36:
l = 3 → '''f''' fundamental (osnovna)
 
''===Magnetni orbitalni kvantni broj''===
 
''Magnetni orbitalni kvantni broj''
----
 
Magnetni orbitalni kvantni broj po apsolutnoj vrijednosti ne može biti veći od orbitalnog kvantnog
Line 58 ⟶ 44:
 
Dakle, svakom paru brojeva n, l odgovara (2n + 1) različitih vrijednosti kvantnog broja
m<sub>l</sub> . U vanjskom [[Magnetsko polje|magnetnom polju]] u smjeru odabrane osi, primjerice z – osi, projekcija zamaha L je također kvantizirana i ima vrijednost L<sub>z</sub> = m<sub>l</sub>ћ.
zamaha L je također kvantizirana i ima vrijednost L<sub>z</sub> = m<sub>l</sub>ћ.
 
''===Magnetski spinski kvantni broj m<sub>s</sub>''===
 
[[Spin]]om se opisuje vlastito svojstvo elektrona nešto slično vrtnji elektrona oko vlastite osi, po čemu je i odabran naziv tog kvantnog broja. Može poprimiti samo dvije vrijednosti:
''Magnetski spinski kvantni broj m<sub>s</sub>''
----
 
[[Spin]]om se opisuje vlastito svojstvo elektrona nešto slično vrtnji elektrona oko vlastite osi, po
čemu je i odabran naziv tog kvantnog broja. Može poprimiti samo dvije vrijednosti:
m<sub>s</sub> = −1/2 ili +1/2.
Komponenta spina u smjeru magnetskog polja je m<sub>s</sub>ћ: −1/2ћ ili +1/2ћ. Vlastiti zamah
Line 75 ⟶ 57:
----
 
Pravila za vrijednosti n, l, m<sub>l</sub> dobivaju se rješavabnjemrješavanjem [[Schrödingerova jednadžba|Schrödingerove jednadžbe]], a pravilo za m<sub>s</sub> dobijemo uključivanjem relativističkih učinaka u [[Kvantna fizika|kvantnu fiziku]].
 
{| class="wikitable"