Šestodnevni rat: razlika između inačica

 

== Povod ==

Sredinom svibnja [[1967]]. Egipat je počeo koncentrirati svoje vojne snage na Sinajskom poluotoku usprkos činjenici da su njegove vojne snage bile bitno ograničene sudjelovanjem u građanskom ratu u [[Jemen]]u u kojem je sudjelovalo oko 50.000 egipatskih vojnika. Na egipatski su zahtjev [[18. svibnja]] sa [[Sinaj]]a povučene snage [[UN]]-a, a potkraj istog meseca Egipat je zabranio prolaz izraelskim brodovima kroz Tiranski tijesnac i tako blokirao južnu izraelsku luku [[Eilat]] u Akabskom zaljevu.

 

Nakon što su [[30. svibnja]] [[1967]]. jordanski kralj Husein i egipatski predsjednik [[Naser]] potpisali sporazum kojim su dvije vojske stavljene pod zajedničku komandu, procjene izraelske obaveštajne službe govorile su da je napad arapskih zemalja na Izrael siguran. Najveći strah izraelska komanda imala je od mogućeg istodobnog rata na tri bojišta, koji je mogao biti izbjegnut samo preventivnim izraelskim napadom. Na temelju takvih prosudbi izraelsko je vodstvo na čelu s premijerom Levijem Eshkolom donijelo odluku o brzoj mobilizaciji i grupiranju izraelskih snaga za napad.

 

Poučen prijašnjim ratnim iskustvima, Izrael je na svoje granice počeo graditi niz utvrda. Nakon niza graničnih sukoba sa susjedima, Izrael je preventivno napao [[Egipat]], a kasnije je napad proširen i na [[Sirija|Siriju]] i [[Jordan]]. Egipat je bio inicijator napada na teritorij Izraela [[1948]]. odmah nakon proglašenja nezavisnosti. Na kraju tog rata, čije se posljedice i danas osjećaju, Izraelci su kontrolirali pojas [[Gaza|Gaze]], poluotok [[Sinaj]], [[Golanska visoravan|Golansku visoravan]] i [[Zapadna obala|Zapadnu obalu]]. Na strani Izraela zapovijedaju: [[Yitzhak Rabin]], [[Moshe Dayan]], [[Uzi Narkiss]], [[Israel Tal|Israel Tal]], [[Ariel Sharon]].

 

== Tijek rata ==

Dana [[5. lipnja]] [[1967]]. u 8 sati i 45 minuta počeli su iznenadni udari izraelskog ratnog zrakoplovstva na deset egipatskih aerodroma te na sirijske i jordanske, pa čak i na jedan irački vojni aerodrom. Tako su samo tokom prvog dana rata bombardirana 23 aerodroma u kojima je uništeno gotovo svo egipatsko, sirijsko i jordansko borbeno zrakoplovstvo. Time je već u početku akcije ostvarena apsolutna izraelska zračna nadmoć, koja će omogućiti zrakoplovstvu da se idućih dana koncentrira na podršku kopnenoj vojsci.

 

Na jordanskom bojištu neprijateljstva počinju jordanskim granatiranjem izraelskih položaja i zračnim napadima, a jordanski avioni bombardirali su [[Tel Aviv]]. Prvog dana rata oko podneva izraelske su snage prešle na sjeveru u napad u smjeru grada Jenina, kojeg sljedeći dan zauzimaju. Na dijelu bojišta prema Egiptu izraelske snage su prvog dana rata probile egipatske obrambene linije i zauzele područje pojasa Gaze. Izraelske oklopne postrojbe prodrle su uzduž obale Sredozemnog mora prema [[Sueski kanal|Sueskom kanalu]] te unatoč egipatskom otporu potkraj dana stigle na 30 km od kanala. Nakon više neuspelih protunapada, trećeg dana rata egipatske se snage povlače sa Sinajskog poluotoka prema kanalu, dok ih Izraelci napadaju iz zraka i sa zemlje. Egipatska javnost nije bila obaviještena o stanju na bojištu, već je pogrešno vjerovala da se događaji odvijaju u egipatsku korist.

 

U noći [[6. lipnja]] Izraelci su izbili na područje Sueskog kanala kod grada '''Al-Kuantarahe''', a druga izraelska skupina zauzela je klanac '''Mitla''' na središnjem dijelu Sinaja. Na krajnjem jugu Sinajskog poluotoka Izraelci su zračnim napadom zauzeli grad '''Šarm el-Šeik''', čime je otvoren ulaz u Akabski zaljev. Na istočnom ratištu, Izraelci su potisnuli jordansku vojsku i zauzeli stari dio grada [[Jeruzalem]]a, a istog dana zauzeli su i [[Nablus]] i '''Arihu''' te izašli na zapadnu obalu rijeke [[Jordan]], čime završavaju borbe na jordanskom delu fronte.

 

== Posljedice ==

U Šestodnevnom ratu arapske su zemlje imale oko 30 tisuća poginulih ili nestalih vojnika. Izgubljeno je oko 70 posto naoružanja i opreme, a osobito teško stradala su zrakoplovstva arapskih zemalja. Novonastalom situacijom izraelska se vojska opasno približila trima arapskim prijestolnicama - [[Kairo|Kairu]] na manje od 100 km te [[Damask]]u i [[Aman]]u na manje od 50 km. Izrael je ratnom pobjedom stekao nadzor nad cijelim biblijskim područjem Izraela ili četiri puta veći teritorij od onog iz [[1949]]. nakon Prvog arapsko-izraelskog rata. Još je milijun palestinskih Arapa došlo pod izraelsku vlast, tako da je pod izraelskom vlašću bilo 1,5 milijuna Arapa. Izrael je anektirao stari dio [[Jeruzalem]]a, gdje je arapskom stanovništvu ponuđen izbor između izraelskog i jordanskog državljanstva, dok je u Judeji i Samariji (Zapadnoj obali) i pojasu Gaze uspostavljena vojna vlast.