Razlika između inačica stranice »Andrija Konc«

Dodana 42 bajta ,  prije 11 godina
bez sažetka
'''Andrija Konc''' ([[Sombor]], [[10. studenog]] [[1919]]. - [[Bjelovar]], [[1945]].) hrvatski [[opereta|operetni]] [[pjevač]] i šansonjer, najpopularniji pjevač četrdesetih godina.
 
== Životopis ==
 
Glas je školovao u zagrebačkoj Muzičkoj akademiji u klasi profesora Lava Vrbanića, kod kojeg je i diplomirao . U Zagrebu je jedno vrijeme pjevao u opernom zboru [[HNK]]-a, ali ga je napustio i opredjelio se za zabavnu glazbu. U kratkom vremenu postao je vrlo popularan. Pjevao je u najelitnijim zagrebačkim lokalima, snimao je gramofonske[[gramofon]]ske ploče, pjevao je na radiju, gostovao u inozemstvu. Andrija Konc je 1933. pristupio konobarskom športskommšportskom klubu Hajduk u Zagrebu i tamo je šest godina igrao na mjestu vratara[[vratar]]a. Godine 1938. zagrebačke Ilustrovane športske novine objavile su vijest da “odlični vratar Konc odlazi ove godine u Budimpeštu, gdje će igrati za Ferencvarosz...” No Konc je ipak prednost dao svojem školovanju na Akademiji i nije otišao u Budimpeštu, ali je 1939. postao vratar tadašnjeg službenog državnog nogometnog[[nogomet]]nog prvaka, zagrebačkog [[HAŠK ]]-a. Dana [[22. ožujka]] 1945. godine izveo je uživo na hrvatskom krugovalu skladbu [[Ljubo Kuntarić|Ljube Kuntarića]] "Ti ni ne slutiš", a nešto kasnije iste godine njegova sudbina ostala je do današnjih dana nepoznata.
 
Dana [[22. ožujka]] 1945. godine izveo je uživo na hrvatskom krugovalu skladbu [[Ljubo Kuntarić|Ljube Kuntarića]] "Ti ni ne slutiš", a nešto kasnije iste godine njegova sudbina ostala je do današnjih dana nepoznata.
Dolaskom nove vlasti 8. svibnja 1945. na Radio Zagrebu mnoge se radijske djelatnike surovo maknulo, a mnogima je bio zabranjen svaki javni nastup. Popularni domaći šlageri u novom duhu "kolektivizma" smjeli su biti izvođeni samo u orkestralnoj verziji, dok su se pjevale isključivo narodne pjesme u pratnji tamburaških sastava.
 
Dolaskom nove vlasti 8. svibnja 1945. na Radio Zagrebu mnoge se radijske djelatnike surovo maknulo, a mnogima je bio zabranjen svaki javni nastup. Popularni domaći šlageri[[šlager]]i u novom duhu "kolektivizma" smjeli su biti izvođeni samo u orkestralnoj verzijiinačici, dok su se pjevale isključivo narodne pjesme u pratnji tamburaških sastava.
 
Eliza Gerner u svojoj knjizi "U sjeni stoljeća koje odlazi" navodi da je 1945. odveden u [[logor]], vjerojatno zato jer je bio zvijezda [[NDH|Endehazije]], dok lokalni izvori, spominju likvidaciju Andrije Konca u samom Bjelovaru, premda ni za jedno ni za drugo nema izravnih dokaza. Jedino je neosporna činjenica da se Andriji Koncu gubi svaki trag nakon ulaska u zgradu bjelovarske [[OZNA]]-e 1945. godine. Po skidanju zabrane spominjanja imena Andrije Konca 1993. godine, Eliza Gerner navodi kako je poslala »sve izreske iz novina njegovoj sestri Elizabeti, koja je u međuvremenu umrla
712

uređivanja