Hrvatska arhitektura: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
sitno |
poveznice |
||
Redak 84:
U arhitekturi crkava kontinentalne Hrvatske zanimljiva je primjena ovalnog, odnosno eliptičnog tlocrta, koju donose [[maribor]]ski arhitekti [[Josef Hoffer]] i [[Johann Fuchs]], u okviru čijeg djelovanja nastaju [[katedrala sv. Terezije u Požegi]] te [[crkva sv. Marije Jeruzalemske na Trškom vrhu]] u Krapini. Najljepši primjer je možda [[crkva sv. Marije Magdalene u Selima kraj Siska]] – ovalnog tlocrta s eliptičnom kupolom i konkavno-konveksnog pročelja s parom zvonika, djelo nepoznatog arhitekta pod utjecajem znamenite austrijsko-češke graditeljske obitelji Dientzenhoffer.
Najraskošnije opremljen interijer ima [[crkva sv. Marije Snježne u Belcu]] kod Zlatara (1740.), u kojoj je čitav prostor s [[oltar]]ima i propovjedaonicom, potpuno ispunjen pozlaćenim bogatim skulpturama, a zidovi su oslikani freskama [[Ivan Ranger|Ivana Rangera]], baroknom pokrenutošću s plemenitom lakoćom i optimizmom vedrih boja. Ranger je raskošno oslikao i barokni [[Pavlinski samostan i crkva u Lepoglavi|pavlinski samostan i crkvu u Lepoglavi]], Iluzionističkim freskama oslikavaju se dvorci hrvatskog plemstva, a kao najznačajnije rješenje ističe se ovalna dvorana trokrilnog [[Dvorac Oršić u Gornjoj Bistri|dvorca Oršić u Gornjoj Bistri]] u [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskom zagorju]] iz
Zidno slikarstvo doživljava u baroku svoj procvat, a ističu se iluzionističke freske u crkvi sv. Marije u Samoboru, [[Crkva sv. Katarine u Zagrebu|crkvi sv. Katarine u Zagrebu]], te u [[Crkva sv. Ignacija u Dubrovniku|isusovačkoj crkvi u Dubrovniku]]. Cjelovito su očuvane i likovno vrijedne rokoko freske u [[Dvorac Miljana|dvorcu Miljana]], alegorijskog sadržaja, koje prikazuju godišnja doba i prirodne elemente, ljudske naravi, umjetnosti, itd.
Redak 107:
=== Secesija ===
[[Datoteka:Urania Cinema, Osijek.jpg|mini|desno|Kino Urania u Osijeku]]
Secesija se u hrvatskoj arhitekturi javlja posljednjih godina 19. stoljeća, kada još uvijek uvelike prevladava [[historicizam]]. Na prijelazu stoljeća značajan je priliv stanovništva u gradove, pri čemu se intenizivira stambena i najamna uzgradnja. Najranija secesijska ostvarenja nastaju u okviru djelovanje atelijera [[Leo Hönigsberg#Hönigsberg & Deutsch|Hönigsberg & Deutsch]], te arhitekta [[Vjekoslav Bastl|Vjekoslava Bastla]]. Bastl gradi objekte Trgovačko-obrtničke komore te obrtnog muzeja (danas Etnografski muzej [[1901.]]), i [[Kuća Kallina u Zagrebu|kuću Kallina]] ([[1903.]]), značajnu po upotrebi polikromiranih keramičkih pločica na pročelju, po uzoru na bečku Majolikahaus. Bastl je također autor projekta za raskošne zgrade Trgu bana Jelačića, kuću Rado (1903.) i Elsa-fluid dom (1905.). Ova kvalitetna ostvarenja hrvatske secesije pod izravnim su utjecajima bečke secesije i arhitekta [[Otto Wagner|Otta Wagnera]], kod kojega se školovao i sam Bastl. Značajan doprinos secesijskoj arhitekturi u Zagrebu dali su i arhitekti [[Ignjat Fischer]], [[Aladar Baranyai]] i [[Dionis Sunko]]. Vrhunac stila ostvaren je u djelu arhitekta [[Rudolf Lubinsky|Rudolfa Lubinskog]], Nacionalna i sveučilišna biblioteka u Zagrebu, dovršena [[1913.]] i uređena po načelu totalnog dizajna.
Raskošna secesijska zdanja grade se i u Rijeci, a najzaslužniji su mahom [[Trst|tršćanski]] arhitekti [[Emilio Ambrosini]], [[Carlo Pergoli]] i [[Vjenceslav Celligoi]]. U Osijeku se mogu istaknuti radovi [[Vladoje Aksmanović|Viktora Axmanna]], napose [[Kino Urania u Osijeku|Kino Urania]], a u Splitu djela [[Spiro Nakić|Spira Nakića]] i [[Kamilo Tončić|Kamila Tončića]], poput Sumpornog kupališta ([[1903.]]) i Hrvatskog doma ([[1908.]]).
=== Moderna ===
| |||