Razlika između inačica stranice »Vilenjaci (Tolkien)«

bez sažetka
m
Kako je navedeno već ranije, po svom buđenju quendi su postali kao tri plemena: Minyari, Tatyari i Nelyari. Svi su Minyari postali Vanyari, ali to nije bio slučaj i sa ostalim plemenima. Tatyari su se podijelili, tako da je otprilike polovica njih krenula ka Amanu i time postala Noldorima (koji su svi stigli u Valinor i time ubrojeni među kalaquende), dok se druga polovica na pohod nije odlučila te je ubrojena među Avare. Pet je plemena Tatyarskih Avara Tolkien zabilježio: Kindi, Cuind, Hwenti, Windan, Kinn-lai, ali se o njihovim običajima, sudbinama i jezicima ne zna gotovo ništa. Od Nelyara dvije su trećine postali Teleri, od kojih je manje od pola stiglo u Aman, a jedna trećina postala je Pennima, avarskim plemenom. Od preostatka Telera nastali su Sindari i Nandori. Od Sindara su nastali Mithrimi, Falathrimi, Iathrimi, te dio Sivih vilenjaka i Nevrasthima, dok su od Nandora nastali Laiquendi, Zeleni vilenjaci, te dio Sivih vilenjaka kojima su se također pripojili i neki od tatyarskih avara. Moguće je da su od avara, djelomično ili u potpunosti, nastali orci, stvoreni od Melkora na ruglo Ilúvatarovoj djeci.
 
Dva najpoznatija vilenjačka jezika su [[Quenya jezik|quenya]] i sindarin, tj. kvendijski i sindarski, ali je evolucija vilenjačkih jezika umnogome kompliciranija. Svi vilenjački jezici potječu od zajedničkog pretka, primitivnog vilenjačkog jezika. Pri podjeli quenda na Eldare i Avare jezici su se podijelili. Od avarske grane znano nam je ukupno 6 (šest) riječi, dok se kod Eldara na pohodu ka Amanu razvio zajednički eldarski jezik, koji se već tada počeo dijeliti na dvije grane, vanyarsko-noldorsku i telersku. Tijekom putovanja skupina Telera imenom Nandori napušta pohod i time započinje nandorsku granu, dok se od ostatka Telera nešto više od polovice ponovno odvaja u Beleriandu i započinje starosindarsku granu. Od starosindarskog nastaju sindarski i njegovi brojni dijalekti, dok se telerskim smatra jezik onih Telera koji su stigli prvobitno na Tol Eresseu, a kasnije i u Aman, te se nastanili u Alqualondeu, Labuđoj luci. Od vanyarsko-noldorske grane nastaje quenya iliti kvendijski jezik sa svoja dva dijalekta, vanyarskim i noldorskim, dok od noldorskog dijalekta konačno nastaje izgnanički kvendijski, kao jezik one većine Noldora koji su se vratili u Međuzemlje i o kojem ponajviše znamo.
 
Prvo pismo koje je ikada izumljeno bili su Rúmilovi sarati, načinjeno u Valinoru 1179. valarske godine, ali glavno vilenjačko (kao i ljudsko) pismo bio je Feanorov tengwar (1250.), glavno pismo Noldora i Telera; Vanyari su koristili Feanorovo pismo, ali je kod njih u uporabi opstalo i Rúmilovo. Tengwar je imao brojne oblike (koji su varirali od jezika do jezika kojemu je pismo bivalo prilagođivano), od kojih su neki sadržavali i samoglasnike kao "prava ili puna slova", dok neki nisu. Eldari u Valinoru koristili su oblik gdje su samoglasnici predstavljani tehtama, dakle samo dodacima pravim slovima iliti tengwarima (koji su predstavljali suglasnike ili skupove suglasnika), ali se u Doriathu razvio oblik gdje su i samoglasnici bili predstavljeni tengwarima. Zapis u takvom obliku tengwara nalazi se na zapadnim dverima Morije, dok je, primjerice, natpis na Prstenu Vladaru ispisan na Crnom govoru u feanorskom pismu Valinora.