Lisp: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m ili ne vidi |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 3:
Lisp je izvorno stvoren kao praktična matematička notacija za računalne programe, zasnovan na [[Alonzo Church|Churchovom]] [[lambda račun]]u. Brzo je stekao status favoriziranog programskog jezika za istraživanja u području [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]]. Kao jedan od najstarijih programskih jezika, Lisp je uveo mnoge ideje u računarstvo, uključujući [[stablo (struktura podataka)|stablastih podatkovnih struktura]], [[Sakupljanje smeća (računarstvo)|automatskog upravljanja memorijom]], [[tip podatka|dinamičkog tipiziranja]], [[objektno-orijentirano programiranje|objektno-orijentiranog programiranja]] i [[samoprevoditelj|samoprevođenja]].
Naziv ''Lisp'' vuče porijeklo od engl. ''List Processing''. [[Vezana lista|Vezane liste]] su jedna od Lispovih glavnih [[struktura podataka]], a i sam [[Lisp]] izvorni kod je sačinjen od listi. Kao posljedica toga, Lisp programi mogu manipulirati izvornim kodom kao strukturom podataka (v. [[meta programiranje]]), što dovodi do sustava [[makro]]a koji programerima dopušta stvaranje nove sintakse pa čak i "[[
Izmjenjivost koda i podataka također daje Lispu njegovu lako prepoznatljivu sintaksu. Sav je programski kod napisan preko [[S-izraz]]a, ili zagrađenih listi. Poziv funkcije ili sintaksna forma je napisana kao lista sa imenom funkcije ili operatora na početku, nakon kojih slijede argumenti - primjerice funkcija ''f'' koja prima tri argumenta može biti pozvana rabeći <CODE>(f x y z)</CODE>.
| |||