Mađari: razlika između inačica

Preci današnjih Mađara u stara vremena, negdje u 4. mileniju prije Krista žive sa ostalim ugarskim precima istočno od [[Ural (gorje)|Ural]]a. Tijekom [[brončano doba|brončanog]] i ranog [[željezno doba|željeznog doba]] nalaze se u šumovitim [[stepa]]ma zapadnog [[Sibir]]a gdje sa ostalim ugarskim plemenima žive od [[lov]]a i [[ribolov]]a. U 2. mileniju prije Krista dolazi do velikih promjena u načinu života. Počinju se baviti uzgojem stoke. Na mjestima gdje su se nalazila naselja pronađene su kosti [[ovca|ovaca]], [[govedo|goveda]] o [[konj]]a, a bave se i uzgojem [[pšenica|pšenice]], [[ječam|ječma]] i [[proso|prosa]]. Ovi Ugri imaju već predmete od bronce, prakticiraju se žrtvovanja pića, hrane i životinja, i proizvode kumis. Mrtve sahranjuju sa poputbinom ([[hrana]] i [[piće]]) i i žrtvuju se konji i ovce u njihovu čast. Do separacije dolazi vjerojatno najkasnije u ranom prvom milenijumu prije krista, odnosno između 1000 p.n.e. i 500. p.n.e. ili u željezno doba. Budući Opski Ugri otići će prema [[Ob]]u, a proto-Mađari duž rijeka [[Irtiš]]-[[Isim]]-[[Tobol]], a u 6 stoljeću p.n.e. i 5. stoljeću iza Krista nalaze se u šumovitim stepama [[Sargatka]]. Iz nekog razloga u 5. stoljeću doći će do pokreta koji ih vode prema Europi, negdje u krajeve između Volge i [[Ural (gorje)|Ural]]a, a njega će izvjesni [[Julianus]] barát (dominikanski redovnik) [[1236.]] nazvati [[Magna Hungaria]] ('stara' ili 'velika' Hungarija). Ovi proto-Mađari već imaju predmete od srebra i drugog metala. Od [[700.]] do [[750.]] Magna Hungaria se polako napušta. Mađari sele na jug, duž Volge, a [[850-ih]] nalaze se između [[DnjeprDnjepar|Dnjepra]]a i istočnih Karpata. Godina [[894.]] sa Mađarima ulazi u savez bizantski car [[Leon VI. Mudri]], protiv bugarskog kana [[Simeon]]a. Árpád šalje svoga sina Leventea (Levente) i ovaj ih potuče i pohara gradove [[Pliszka]] i [[Madara]]. Već iduće godine oni prelaze Karpate, a tu će započeti njihova nova povijest.