Razlika između inačica stranice »Dora Pejačević«

Dora Pejačević (uredi)

Inačica od 10:12, 25. studenoga 2009.

Dodano 12 bajtova ,  prije 11 godina
→‎Životopis: poveznica na dvorac
(→‎Životopis: poveznica na dvorac)
Bila je pretplaćena na [[Karl Kraus|Krausov]] časopis "Die Fackel" (Baklja) i živo zainteresirana za socijalne probleme svojega doba. Vlastiti je umjetnički senzibilitet razvijala pod utjecajima intelektualnih svjetova [[Oscar Wilde|Wildea]], [[Henrik Ibsen|Ibsena]], [[Fjodor Mihajlovič Dostojevski|Dostojevskog]], [[Thomas Mann|Manna]], [[Arthur Schopenhauer|Schopenhauera]], [[Rainer Maria Rilke|Rilkea]], [[Søren Kierkegaard|Kierkegaarda]], [[Karl Kraus|Krausa]] i [[Friedrich Nietzsche|Nietzschea]], čija je djela između ostalih zabilježila u svom, naslovima, uistinu nesvakidašnje bogatom dnevniku pročitanih knjiga.
 
U Hrvatskoj je Dora Pejačević obitavala u [[Dvorac_PejačevićDvorac Pejačević u Našicama|obiteljskom dvorcu u Našicama]], ali su je česta putovanja vodila i u velike europske kulturne centre poput Budimpešte, Münchena, Praga i Beča u kojima je znala boraviti duže vrijeme. Posljednje godine života, od udaje za austrijskog časnika Ottomara Lumbea 1921. do smrti 1923. godine, provela je uglavnom u Münchenu gdje je i umrla. Teško je danas nagađati što je potaknulo skladateljicu na taj korak u trideset i sedmoj godini života? No odlazak iz Našica i život u njemačkim gradovima Dresdenu i Münchenu kao da su joj oduzeli svu životnu energiju.
 
U jesen 1922. god., očekujući prvo dijete, Dora Pejačević piše mužu znakovito oproštajno pismo, obilježeno slutnjom skore smrti. Umrla je 5. ožujka 1923. god., nekoliko tjedana nakon poroda dječaka Thea, za kojeg je tražila slobodu i širinu odgoja, mogućnost umjetničke izobrazbe i neovisnost o roditeljima i obitelji. Iza nje ostao je popis želja u njenom Dnevniku pročitanih knjiga, ostale su skice za glazbena djela. Sahranjena je u Našicama u obiteljskoj grobnici Pejačevićevih.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:MobileDiff/2160666"