Razlika između inačica stranice »Aralsko jezero«

bez sažetka
m (robot Dodaje: oc:Mar d'Aral)
{{Jezero
{{dodaj infokutiju|Jezero}}'''Aralsko jezero''' (na kazahstanskom: Aral Tengizi, na uzbekistanskom: Orol Dengizi, na ruskom: Aralsko more) se nalazi u centralnoj Aziji, između Kazahstana na sjeveru i Karakalpakstana, regiji Uzbekistana, na jugu. Grubo prevedeno na hrvatski jezik znači „ More otoka“ zbog više od 1500 postojanih otoka koji izviruju iz vode.
| ime = Aralsko jezero
| slika = [[Datoteka:Aral Sea 1989-2008.jpg|250px]]
| lokacija = Aralsko jezero iz satelita 1989 i 2008.
|širina-stupnjevi = 45
|širina-minute =
|širina-oznaka = N
|dužina-stupnjevi = 60
|dužina-minute =
|dužina-oznaka = E
| površina =
| zapremina =
| dubina =
| visina =
| širina =
| dužina =
| vrsta =
| pritok = [[Amu Darja]], [[Sir Darja]]
| ulijeva =
| države = {{ZD+X/K|KAZ}}, {{ZD+X/U|UZB}}
}}
{{dodaj infokutiju|Jezero}}'''Aralsko jezero''' (na kazahstanskom: Aral Tengizi, na uzbekistanskom: Orol Dengizi, na ruskom: Aralsko more) se nalazi u [[Srednja Azija|centralnoj Aziji]], između Kazahstana[[Kazahstan]]a na sjeveru i Karakalpakstana[[Karakalpakstan]]a, regiji Uzbekistana[[Uzbekistan]]a, na jugu. Grubo prevedeno na hrvatski jezik znači „ More otoka“ zbog više od 1500 postojanih otoka koji izviruju iz vode.
[[Datoteka:Aral map.png|mini|200px|lijevo|Aralsko jezero]]
 
Nekad četvrto svjetsko najveće kopneno jezero s površinom od 68,000 km², Aralsko jezero se smanjuje u golemoj količini od 60-ih godina 20. stoljeća, nakon što su rijeke [[Amu DarijaDarja]] i [[Sir DarijaDarja]], kao rijeke koje ga natapaju, postale dijelom melioracijskog projekta [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]. Do 2004. godine jezero se smanjilo 25% od početne površine, što je uvećalo [[salinitet]] za čak pet puta i uništilo većinu flore i faune u tom području. Do 2007. godine jezero se smanjilo za još 10% od izvorne veličine, tako da se pretvorilo u tri manja, odvojena jezera, od kojih su dva previšena zasićena soli da bi u njima živjele ribe. Uz nekada obećavajuću ribolovnu industriju koja je ubrzo propala, propali su i mnogi gradovi i sela koja su bila na prijašnjoj granici jezera. Današnje područje oko jezera prepuno je tzv. „Groblja brodova“. Prekomjerno isušivanje također je utjecalo i na ekonomiju ostavljajući iza sebe nezaposlenost i glad.
 
68,000 km² (1960), 28,687 km² (1998), 17,160 km² (2004).
 
 
Aralsko jezero je također i zagađeno, od čega većina pada na testiranje [[nuklearno oružje|nuklearnog oružja]], industijskihindustrijskih projekata, pesticida[[pesticid]]a i ostalog otpada bačenog u rijeke (otpadne vode iz gradova). Naleti vjetra ispunjeni solju koja je bila unutar jezera naštećuje zemlji u okolici čime je onemogućen razvoj bilo kakvog oblika biljnog pokrova – dovelo je do neplodnosti zemlje. Ono također naštećuje zdravlju lokalnog stanovništva i pridonosi razvoju mnogih bolesti. Isušivanje jezera je nepovratno utjecalo na klimatske promjene pri čemu su ljeta vruća i suša, a zime hladnije i duže.
Isušivanje jezera se u svjetskim razmjerima opisuje ekološkom katastrofom. Veliki je trud uložen u Kazahstanu da bi se zaustavilo isušivanje preostalog sjevernog dijela jezera, danas zvanim Mali Aral. Projekt brane iz 2005. godine je uspješno povisio razinu vode jezera za dva metra. Salinitet se smanjio, pronađene su ribe u većem broju, a također je na nekim mjestima i moguć ribolov. Spašavanje većeg jezera, Velikog Arala, u sjevernom dijelu, je upitno.
 
'''Kratka povijest '''
 
1918. godine ruska je vlada odlučila preusmjeriti dvije rijeke, koje napajaju Aralsko jezero, Amu Dariju na jugu i Sir Dariju na sjeveru, na područje pustinje, kako bi u tom području uzgajali [[riža|rižu]], [[lubenica|lubenice]], [[žitarice]] i [[pamuk]]. To je bio dio sovjetskog plana da pamuk, zvan bijelo zlato, postane najveći izvozni proizvod. To se na kraju obistinilo i danas je Uzbekistan najveći izvoznik pamuka.
 
[[Datoteka:Aralsee.gif|mini|200px|lijevo|Smanjivanje kroz godine]]
[[Irigacijski kanalikanal]]i u se počeli masovno graditi 1940-ih. Mnogi kanali su bili loše izgrađeni što je dovelo do gubitka i propuštanja vode. Najveći kanal u centralnoj Aziji, Quaraqum Kanal, je naime propuštao 30 do čak 75% vode. Danas je taj postotak smanjen na 12%.
 
Do 1960. godine, otprilike od 20 do 60 kubnih kilometara vode je otjecalo u zemlju umjesto u jezero. To je dovelo do velikog gubitka vode i Aralsko jezero se počelo smanjivati u početku oko 20 cm godišnje, kasnije 50-60 cm, a pred kraj 80-90
'''Trenutna situacija'''
Površina jezera se smanjila 60%, a volumno 80%. Sa četvrtog mjesta spao je na osmo. Količina vode koju je izgubio svela se na količinu vode koja bi u potpunosti presušila jezero Ontario i Erie. Količina saliniteta sa 10g/l popela sa na 45g/l. Ekosistem jezera i [[riječna delta|delta]] rijekâ gotovo je u potpunosti uništen zbog prevelikog saliniteta. Povučeno jazero ostavilo je za sobom veliko područje slane pustinje i područje visokog stupnja toksičnosti. Toksičnost je prouzročena kemikalijama koje vjetar raznosi po okolnom području. Zemlja oko jezera ja jako zagađena. To utječe na zdravlje ljudi, a neke veće bolesti su rak i zatrovanje pluća (gotovo neizlječiva). Gradovi nekada na obali jezera danas se nalaze tisućama kilometara od današnje, postojeće obale. Grad [[Moynag]] u Uzbekistanu imao je vrlo razvijenu luku s 60.000 zaposlenih ribara, a danas taj grad leži kilometrima od obale. Tako danas mnogi brodovi leže u pustinjama. Jedina značajna ribarska industrija u regiji je tamo gdje su dovedene ribe iz [[Baltičko more|Baltičkog mora]].
 
[[Datoteka:Modis aral.jpg||mini|200px|desno|Smanjenje 05/06]]
- korištenje manje količine pesticida u zaštiti biljka pamuka
- preusmjeravanje rijeka Volge, Obe i Iritish. One bi vratile Aralsko Jezero u početno stanje u razdoblju od 20-30 godina uz trošak od 30-50 milijardi dolara.
U siječnju 1994. godine, [[Kazahstan]], [[Uzbekistan]], [[Turkmenistan]], [[Tadžikistan]] i [[Kirgistan]] su potpisale ugovor u kojem daju jamstvo da će izdvojiti 1% vlastitog dohotka za povratak jezera u prijašnje stanje. Do 2006. godine Svjetska je banka uložila u projekt za spašavenje sjevernog dijela Aralskog jezera, što se činilo beznadnim.
 
[[Kategorija:Jezera Azije]]
11.402

uređivanja