U Rotterdamu se ukrcavaju velike količine tereta kojima su destinacije luke širom [[svijet]]a. Rotterdam je najveća luka u [[Europa|Europi]] i sedma u svijetu koja godišnje ostvari oko 300 milijuna tona prometa. Najveća svjetska poslovna luka je postala 1962. dok je kasnije taj naslov preuzeo [[Singapur]] i zatim [[Šangaj]] po podacima iz 2004. godine. Nalazi se na obali rijeke Nieuwe MassMaas, jednom od tokova delte [[Rajna|Rajne]] i Meuse zahvaljujući kojima je luka Rotterdam uzvodno odlično povezana sa pograničnom zonom Basela, Švicarske i Francuske. Drugim riječima, luka je smještena na ušću rijeke Rajne duž 40 km od centra Rotterdama do Sjevernog mora. Luka direktno zapošljava skoro 70.000 ljudi. Izraženo brojevima, u luku godišnje "navrati" 30.000 brodova i 120.000 barži. Više od 500 redovnih linijskih brodova isplovljava iz Rotterdama prema 1000 luka širom svijeta. Da bi luka s tolikom količinom prometa normalno funkcionirala, potrebna je primjena najmodernije tehnologije, ali i izuzetna organizacija rada. Pretpostavke za to stvara lučka uprava (Rotterdam Municipal Port Management) koja u ime grada izdaje na korištenje (putem koncesija) zemljišta i infrastrukturu poduzećima koja nadalje obavljaju sve lučke i industrijske djelatnosti. Koordinacijski centar se brine o svakom uplovljavanju/isplovljavanju broda u/iz luke koje se u prosjeku događa svakih 5 minuta. Luka Rotterdam otvorena je za prihvat i prekrcaj brodova 24 sata dnevno, 365 dana u godini. Sve to čini ju lukom velike važnosti za mnoge gospodarske subjekte širom Europe, a prvenstveno za Nizozemsku.
Glave aktivnosti luke čine [[petrokemijska industrija]] i preuzimanje/transport robe. Važno je tranzitno središte tereta i robe između europskog kontinenta i prekomorskih luka. Iz Rotterdama se prijevoz robe vrši putem broda, riječkih tegljača, željeznicom ili cestom. Rotterdam se putem Betuwe, brze željeznice za prijevoz robe, spaja sa Njemačkom.
