Razlika između inačica stranice »Vincenzo Scamozzi«

Obrisana 3 bajta ,  prije 10 godina
r
m (robot Dodaje: tr:Vincenzo Scamozzi)
(r)
|vrsta = [[arhitektura]] - [[scenografija]]
|praksa = [[Mletačka Republika]]
|utjecao = [[BaldassarreBaldassare Longhena]]
|utjecali= [[Andrea Palladio]]
|djela = ''[[Procuratie|Procuratie Nuove]]''<br>''[[Nacionalna knjižnica sv. Marka|Biblioteca Marciana]]''
'''Vincenzo Scamozzi''' ([[2. rujna]], [[1548.]] - [[7. kolovoza]], [[1616.]]) bio je [[Mletačka Republika|venecijanski]] [[arhitekt]], [[scenograf]] i teoretičar arhitekture, čija je djelatnost bila vezana uz [[Vicenza|Vicenzu]] i [[Mletačka Republika|Mletačku Republiku]] u drugoj polovici [[16. stoljeće|16. stoljeća]] .
 
''Vincenzo Scamozzi'' je važna figura venecijanske arhitekture, poveznica između [[Andrea Palladio|Palladia]] i [[BaldassarreBaldassare Longhena|Longhene]], Scamozzijevog jedinog učenika.
 
Veliki javni projekt koji je naslijedio Scamozzi, bio je ''Teatro Olimpico'' u [[Vicenza|Vicenzi]], koji je Palladio projektirao posljednjih mjeseci svoga života a Scamozzi nastavio izvoditi kao vrlo mlad.
Projekt za palaču [[Procuratie|Novih Prokurativa]] na [[Trg Svetog Marka (Venecija)|Trgu sv. Marka]], trebao je objediniti nekoliko stvari i zahtjeva. To je u gornjim etažama trebao biti istovremeno stambeni i uredski prostor za visoke državne službenike [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] prokuratore sv. Marka, i nastavak starog [[Renesansa|renesansnog]] krila, već izgrađenog na sjevernoj strani trga. Scamozzi je problem odlično rješio, osmislivši da u parteru kao logički nastavak bude lođa s arkadama, taj ritam ponovio je i na prvom katu, tu je prozorske otvore stavio u lunete istog volumena, na zadnjoj etaži, stavio je trokutaste timpane i nešto manje prozorske okvire.
 
Vincenzo Scomozzi nije uspio za svog života dovršiti prokurative, već je to napravio njegov učenik [[BaldassarreBaldassare Longhena|Longhena]].
 
Scamozzijev utjecaj se proširio daleko izvan [[Italije, nakon objavljivanja njegove knjige rasprava i razmišljanja o arhitekturi i umjetnosti, "L'Idea della Architettura universale", to je bio posljednji renesansni teorijski rad o arhitekturi.