Joachim von Ribbentrop: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Uklanjanje izmjene 2177879 što ju je unio/unijela 193.198.179.250 (Razgovor sa suradnikom:193.198.179.250) - ajme majko
Redak 34:
'''Ulrich Friedrich Wilhelm Joachim (von) Ribbentrop''' ([[30. travnja]] [[1893]]. - [[16. listopada]] [[1946]].), [[Nacizam|nacistički]] političar, ministar vanjskih poslova [[Treći Reich|Trećeg Reicha]].
 
Rođen je u [[WesselWesel]]u, na [[Valpurgina noć|Valpurginu noć]]. Neredovito je obrazovan u privatnim školama [[Njemačka|Njemačke]] i [[Švicarska|Švicarske]]. Tečno je govorio engleski i francuski jezik. Od 1910.-1914. radio je u Kanadi kao uvoznik njemačkih vina. Sudjeluje u [[Prvi svjetski rat|1. svjetskom ratu]], dobiva čin poručnika i orden Željezni križ. Bio je prijatelj s [[Franz von Papen|Fritzom von Papenom]]. U srpnju [[1920]]. oženio se i imao petero djece. Za vrijeme rata je navodno imao aferu sa [[Wallis Simpson]].
 
Tijekom Weimarske republike nije imao antisemitističke predrasude. U svibnju [[1932]]. pristupa nacistima i postaje vatreni antisemit. [[Joseph Goebbels|Goebbels]] ga nije volio jer se kasno pridružio stranci, a u lošim odnosima je bio i s [[Heinrich Himmler|Himmlerom]]. 4. veljače [[1938]]. postaje ministar vanjskih poslova. Dodatak "von" dobio je nagovorivši svoju tetu da ga posvoji.
 
Predvidio je stvaranje [[željezna zavjesa|željezne zavjese]] i [[Hladni rat|Hladnog rata]]. Uhićen je 14. lipnja [[1945]]. Bio je sudionik [[Nürnberški proces|Nürnberškog procesa]]. Proglašen je krivim, osuđen na smrt i prvi obješen 16. listopada [[1946]]. Prvi je trebao biti [[Hermann Göring|Göring]]. On ih je pretekao. Zadnje riječi bile su mu: "Bog čuva Njemačku." Čak i na suđenju te u ćeliji, nije odustajao od vjernosti [[Hitler]]u. Sjedio je slijeva [[Hess]]u , te su ga on i [[Göring]] prekinuli u njegovoj završnoj riječi. Nasljednik mu je bio [[Arthur Seyss Inquart]].
Predvidio je stvaranje [[željezna zavjesa|željezne zavjese]] i [[Hladni rat|Hladnog rata]].
 
Uhićen je 14. lipnja [[1945]]. Bio je sudionik [[Nürnberški proces|Nürnberškog procesa]]. Na suđenju je sjedio slijeva [[Rudolf Hess|Rudolfu Hessu]], te su ga on i [[Hermann Göring|Göring]] prekinuli u njegovoj završnoj riječi. Proglašen je krivim, osuđen na smrt i prvi obješen 16. listopada [[1946]], iako je prvi trebao biti Göring. Zadnje riječi bile su mu: "Bog čuva Njemačku." Čak i na suđenju i u ćeliji, nije odustajao od vjernosti [[Hitler]]u.
 
Nasljednik mu je bio [[Arthur Seyss Inquart]].
 
{{Nurnberg}}