Bedekovčina: razlika između inačica

'''Bedekovčina''' je [[općina]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].

[[1267]]. Hrvatsko ugarski kralj [[Bela IV.]] dodjeljuje magistru Tomi Kutenu i njegovoj braći imanje Komor.

[[1587]]. Hrvatsko-ugarski kralj i njemački car [[Rudolf II.]] poklanja posjed Židovina obitelji Bedeković Komorski.

[[1640]].-[[1662]]. Judita Puhakoci podigla je drvenu [[kapela|kapelu]] za žitelje mjesta. Unutar crkve bio je oltarić sa slikom [[sv. Barbara|sv. Barbare]].

[[1720]]. [[Nikola pl. Bedeković]], [[opat]] i zagrebački [[kanonik]] podiže umjesto trošne drvene kapele zidanu kapelu.

[[1726]]. Osnovana je i ustanovljena [[župa]] Bedekovčina. Kapela sv. Barbare krajem godine postaje župnom [[crkva|crkvom]].

[[1727]]. Nikola Carek postaje prvim [[župnik|župnikom]] župe Bedekovčina.

[[1740]]. - [[1750]]. Izgrađen dvor obitelji Bedeković na brežuljku sjeverno od rijeke Krapine. Dvorac je jednokatni, pačetvorinastog tlocrta sa strmim krovištem i drvenim tornjićem bivše kapele. Portal je barokni, prozori s lijepim kovanim rešetkama, a stubište u unutrašnjosti ograđeno je kamenom ogradom. Do dvora se dolazi alejom divljih kestena.

[[1775]]. [[Potres]] velike siline uništava crkvu tako da je postala psve neupotrebljiva. U potresu su postradali dvorovi Nikole Bedekovića Komorskog i podbana Antuna Bedekovića.

[[1776]].-[[1778]]. Potporom župljana i novčanom pomoći kolatora Nikole pl. Bedekovića i njegove supruge Franciske Cinderi župnik Andrija Grgec i kapelan Josip Kos sagradili su novu crkva uglavnom današnjeg izgleda.

[[1842]]. Župnik [[Franjo Magdalenić]] daje za školu staru drvenu kućicu na svom imanju u Ograjcima u kojoj namješta prvog učitelja Ivana Bauera.

[[1845]]. Sagrađena je zgrada prve pučke škole Komor kraj župne crkve na nekadašnjem crkvenom groblju, novčanom pomoću kardinala [[Juraj Haulik|Jurja Haulika]] i obitelji Bedeković i dobrovoljnim radom mještana.

[[1879]]. [[Šime Ljubić]], upravitelj Narodnog muzeja u Zagrebu dolazi župniku sv. Barbare Donatu pl. Sakaču u Komor i od njega preuzima pronađenu kamenu predhistorijsku sjekiricu.

[[1886]]. Puštena u promet [[željeznička pruga]] Zaprešić – Varaždin.

[[1887]]. Barun Viktor Vranyczany Dobrinović kupio je [[dvorac Gornja Bedekovčina]].

[[1889]]. Osniva se i počinje s radom tvornica glinenih i šamotnih proizvoda "Zagorka d.d.". Tvornicu je osnovao zagrebački graditelj Ferdo Stejskal. 1892. Zagorka d.d je prodana austrijskoj firmi "Wienerberger" iz Beča. 1918. godine "Hrvatska eskontna banka" kupuje od firme "Wienerberger" tvornicu, koja je od tada u hrvatskim rukama. Poslije II svjetskog rata, tvornica funkcionira kao društveno poduzeće i proizvodi opeku i crijep i druge keramičke proizvode. 1. listopada 1990. ondašnje poduzeće "Zagorka" dijeli se na tri poduzeća. Tvornica opeke i crijepa se privatizira i posluje do 1996. godine kao mješovito poduzeće s pretežitim vlasništvom malih dioničara od kojih domaći poduzetnik Zvonko Jakuš većim dijelom otkupljuje dionice. Početkom 1996. austrijska tvrtka "Ziegelwerke Gleinstätten" i njezin glavni direktor i dioničar Franz Olbrich kupnjom dijela dionica malih dioničara postaju suvlasnici poduzeća za proizvodnju opeke i crijepa. Dokapitalizacijom postaju većinski vlasnici a onda i jedini. Tvrtka mijenja ime u Tondach Hrvatska d.d., te tako i danas posluje proizvodeći samo crijep. Drugi dio Zagorke poduzeće za prekvalifikaciju i zapošljavanje invalida rada preuzimaju domaći poduzetnici 1995. godine na čelu s domaćim poduzetnikom Ivanom Skozritom iz Poznanovca. Danas taj dio posluje kao Zagorka d.o.o., te proizvodi vatrostalne i kiselootporne materijale, ukrasno-uporabnu keramiku, keramičke obloge za peći, kamine i kaljeve peći. Treći dio Zagorke poduzeće za proizvodnju vatrostalnih proizvoda je završio u stečaju, kupio ga je domaći poduzetnik iz Samobora „Kodrić-Silex“, likvidirao je proizvodnju, a zemljište i objekte prodao Tondachu Hrvatska d.d.

[[1900]]. Dr. [[Dragutin Gorjanović Kramberger]] je završio studiju o gliništu kod Bedekovčine za potrebe tvornice Zagorka d.d.

[[1912]]. Osnovana je industrijska dobrovoljna vatrogasna četa Bedekovčina – Zagorka sa prvim predsjednikom Stankom Režekom i vojvodom Milanom Režekom, Prva oprema nabavljena je dobrovoljnim prilozima mještana i vlasnika tvornice. 4. studenog 1951. osnovano je Dobrovoljno vatrogasno društvo Donja Bedekovčina i Židovinjak. Prvi predsjednik je učitelj Josip Golac. 1953. župnik Janko Dumbović sa crkvenim odborom društvu ustupa staru školu kraj crkve Sv.Barbare za društveni dom i spremište. 1985. započinje gradnja vatrogasnog doma kraj škole „kod Grgića“ i 1997. je isti svečano otvoren. Stari vatrogasni dom predan je Općini Bedekovčina.

[[1920]]. Župnik [[Vjekoslav Noršić]] dao je oslikati crkvu slikaru Petru Markoviću. Izrađeno je 15 fresko slika i 3 tempera slike. Izdao je povijest župe u Bedekovčini 1926.

[[1931]]. Sagrađena je zgrada škole Gornja Bedekovčina na cesti "kod Grgića". Školu je posvetio župnik Janko Dumbović uz nazočnost direktotra Zagorke, barunice Vranyczany i velikog broja mještana.Danas je zgrada škole u vlasništvu Općine.

[[1940]]. Osnovana je samostalna Općina Bedekovčina, naredbom Bana Banovine Hrvatske dr. [[Ivan Šubašić|Ive Šubašića]]. Nakon II. svjetskog rata obnavlja se rad Općine Bedekovčina u čijem je sada sastavu bilo i [[Mače]].

[[1942]]. Na Špiranec brijegu 12. ožujka osnovana je četa pod nazivom "Prva partizanska četa Hrvatskog zagorja". To je bila prva oružana antifašistička jedinica u Hrvatskom zagorju.

[[1954]]. Radnički kolektiv „Zagorke“ dovršio je zgradu škole u Malekovcu za potrebe Osnovne škole u Bedekovčini. No još uvijek se koristi i škola "kod Grgića". 1988. godine započinje rekonstrukcija, i dogradnja škole u Malekovcu. Investicija je završena 1991. i škola je dobila suvremene prostore sa malom športskom dvoranom.

[[1956]]. Bedekovčina dobiva kino-dvoranu u domu kulture koji se počeo graditi 1948. u podnožju dvorca u Bedekovčini. Spletom okolnosti dom nikad nije to postao jer je ustupljen Odgojnom zavodu za radionice i stanove. Kino dvorana je 2008. vraćena Općini Bedekovčina.

[[1957]]. Početak gradnje zgrade srednje škole na današnjoj lokaciji. 1960. godine završena je zgrada bez kata koji se tada dograđuje i završava 1962. Godine 1965. započinje gradnja Đačkog doma na današnjoj lokaciji. 1980. izgrađen je poligon građevinske mehanizacije na gliništu i svečano otvoren uz nazočnost sekretara (ministra) prosvjete [[Stipe Šuvar|Stipe Šuvara]] i graditeljstva [[Danijel Režek|Danijela Režeka]]. 1988. završena je dogradnja đačkog doma.

[[1958]]. Tvornica Zagorka formira novo poduzeće „Građevinsko metalno poduzeće“, koje se dijeli na poduzeće „Bor“ građevinsko stolarsko i „Vental“ metalsko poduzeće. Poduzeće „Bor“ 1990. se dijeli na poduzeće za graditeljstvo i poduzeće za proizvodnju namještaja. Oba poduzeća završavaju u stečaju do 2000.godine, a prostor i oprema su rasprodani.“Vental“ preuzima domaći poduzetnik iz Zagreba gosp. Šelendić. Poduzeće odlazi u stečaj, no 2007. vlasnik ponovno pokreće proizvodnju.

[[1960]]. Ukida se Općina Bedekovčina i mjesto kao Mjesna zajednica Bedekovčina ulazi u sastav Općine [[Zabok]].

[[1961]]. Osniva se [[Viša tehnička škola]] za građevnu industriju i građevinarstvo u Bedekovčini. 1963. Viša se škola dislocira u Zagreb pod nazivom „Viša tehnička škola za građevnu industriju Bedekovčina – Zagreb“. 1977. pripaja se Fakultetu građevinskih znanosti Sveučilišta u Zagreb, te tako ulazi u sastav Građevinskog instituta. 1991. Građevinski se fakultet ponovno osamostaljuje te se nastavlja izvođenje stručnih studija. 2003. izdvaja se stručni studij graditeljstva iz Građevinskog fakulteta Zagreb i osnovan je samostalni graditeljski odjel u sastavu Tehničkog veleučilišta u Zagrebu.

[[1962]]. U sastavu Osnovne škole je i dječji vrtić. Za vrtić je 1968. sagrađen objekt kraj škole. Danas je vrtić samostalna ustanova.

[[1967]]. Organiziran je Sajam vina u Bedekovčini. Organizatori su Turističko društvo Bedekovčina i Ugostiteljsko turističko poduzeće Zabok. Turističko društvo Bedekovčina započinje s organizacijom turizma na Bedekovčanskim jezerima. Sajam vina proslavio je svoj četrdeseti rođendan.

[[1991]]. Mjesto je aktivno uključeno u domovinskom ratu. Zbor Narodne garde na poligonu mehanizcije Srednje škole Bedekovčina drži skladište streljiva odakle se isto distribuira diljem Hrvatske.

[[1991]]. Završena je župna kuća i katehetski centar „kod Grgića“ u kojoj je uređena kapela za oko 200 ljudi. Objekat je po nacrtima arhitekta Velimira Neidhardta sagradio župnik Josip Komorčec – Pepek.

[[1993]]. Ponovno konstituirana Općina Bedekovčina s izabranim načelnikom Dragutinom Burekom, upravnim pravnikom.

== SportŠport ==