Pitomača: razlika između inačica

Pitomača je najveća i najzapadnija općina Virovitičko-podravske županije. Nastala je, odnosno obnovljena je, 1992. godine od najistočnijeg dijela za socijalističke [[Jugoslavija|Jugoslavije]] velike općine [[Đurđevac]]. Općinu Pitomača sačinjavaju [[naselja]]: Pitomača, [[Grabrovnica]], [[Mala i Velika Črešnjevica]], [[Sedlarica]], [[Turnašica]], [[Dinjevac]], [[Stari Gradac]], [[Kladare]], te manja sela (zaseoci) Križnica, Šašnato polje (Šukale), Starogradački Marof i Đuretina. Ovo područje posljednjih cca [[sto]] godina obitava oko 11 000 stanovnika. Općinsko središte, Pitomača, udaljeno je od [[Đurđevac|Đurđevc]]a oko 16, od [[Virovitica|Virovitice]] 18, [[Koprivnica|Koprivnice]] i [[Bjelovar|Bjelovara]] oko 40, a od [[Zagreb|Zagreba]] oko 110 kilometara. Područje općine smješteno je između rijeke [[Drava|Drave]] i obronaka [[Bilogora|Bilogore]], uglavnom na ravničarskom prostoru srednje-podravske nizine. Sredinu općine presijeca podravska magistrala, te željeznička veza prema središnjoj i istočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Istočni dijelovi općine (Križnica, Starogradački Marof, Đuretina) nalaze se u pograničnom prostoru sa [[Republika Mađarska|Republikom Mađarskom]] (gdje granicu uglavnom čini rijeka [[Drava]]), te na graničnoj crti koja je u povijesti odvajala Hrvatsku od [[Slavonija|Slavonije]].

Cijelo vrijeme postojanja općine Pitomača, kako u prošlosti tako i danas, ona se prostire na površini od oko (podatak iz [[2007]].) 29 000 [[jutro|jutara]] zemljišta od čega je više od 50% obradivo, dok je plodno čak oko 90%, odnosno oko 26 000 jutara zemljišta. Gotovo sva od navedenih [[naselja]] nastala su počev od kraja 17. do sredine 18. [[stoljeće|stoljeća]], dok su zaseoci ili nekadašnji konaci (kao Križnica, Đuretina, Šašnato polje i dr.) kasnijeg [[datum|datuma]], kraj 19. i početak 20. stoljeća. No ovdje je, radi izvanredno dobrih pogodnosti za život, [[čovjek]] živio još prije 4000 ili čak 5000 godina. Glavno oblikovanje vanjskog izgleda zemljišta nastalo je u [[diluvij|diluviju]], odnosno u posljednjem razdoblju geološkog razvoja [[zemlja|Zemlje]], kada se pojavio i čovjek. Čitav taj teren se, naime, nalazi u području đurđevačkih pijesaka ("Hrvatske sahare"), za koje se sa sigurnošću tvrdi da su nastali upravo u to doba. Kada se [[Drava]] povukla, a razina vode opala, [[pijesak]] se osušio i vjetar ga je raznosio, te kroz duge vremenske periode, stvarao velike naslage i stalno nove oblike tla (tzv. [[eolska erozija]]). Pod utjecajem kiše, izlijevanja rijeke i potoka, a u novije doba i čovjekovih intervencija, pored pijeska se talože i nastaju i drugi materijali, kao što su šljunak, ilovača i dr., dok humus kojega ima dijelomično na cijelom području nastaje krčenjem šuma i drugog biljnog pokrova. Istočna područja općine su plavno područje rijeke Drave, koja kod Križnice pravi veliki zavoj i niz manjih i većih rukavaca, ponegdje i teško pristupačnih pa se pojavilo i specifičnih područja koja su ušla u program zaštičenih krajolika (kao što je npr. Križnica, Jelkuš, Širinski otok, močvarno stanište Vir).<ref>IzvoriB. Begović: "Tri stoljeća Pitomače", Pitomača 1985. - B. Begović: "Pitomača", Pitomača 1995. - P. Cvekan: "Od Kopačevca do Pitomače", Pitomača 1978. - http://pitomaca-nekadaidanas.blogspot.com </ref> U prošlosti ova mutna i tajanstvena rijeka često je plavila okolinu i uništavala usjeve, a tek izgradnjom prvog nasipa [[1827]]. godine na zapovjed nekadašnjih vojnokrajiških vlasti po prvi put je većim dijelom ukroćena i vraćena u današnje korito. Rijeka Drava poznata je po brojnim prirodnim bogatstvima, kao što je [[pijesak]], [[šljunak]], obilje ribe, ali i po velikoj količini zlata u obliku sitnih čestica. Neki stručnjaci procjenjuju da u njezinom toku ima mnogo više od 100 tona [[zlato|zlata]], pa se ona svrstava u tri europske najzlatonosnije rijeke. Ovo je bio i razlog da se tijekom povijesti razvio, danas već zaboravljeni, zanat ispiranja zlata na rijeci Dravi. Oko nje ipak još uvijek postoji mnoštvo močvarnih predjela prepunih vrbaka i [[šikara]], pa stoga susrećemo i tome prikladne narodne nazive zemljišta: Skres, Berek, Berečanec, Neteča, Šašnato polje, Jalšik, Crni jarek itd. Zapadno i jugozapadno od rijeke prema Pitomači i Starome Gracu, pa sve do Dinjevca, Grabrovnice i Male Črešnjevice sve do Bilogore, nadovezuju se kompleksi prvo bjelogorične šume ([[hrast]], [[bukva]], [[grab]], [[jasen]]), a zatim je cijeli nizinski prostor plodna [[ravnica]] povremeno obrasla manjim predjelima šuma bagrema ili akacije. Gotovo isključivo šumama obrasli su obronci Bilogore (oko i južnije od Turnašice, Sedlarice, Velike i Male Črešnjevice) i taj dio područja općine i to isključivo navedenom bjelogoricom, a tek samo djelomično crnogoricom i to pošumljavanjima u novije doba. Kažimo da je cijeli ovaj prostor od Drave do Bilogore sve do sredine 18. stoljeća bio vrlo bogat šumama [[hrast|hrasta lužnjaka]]. U to doba (u vrijeme vladavine [[Marija Terezija|Marije Terezije]] između 1740. i 1780. godine) počinje intenzivno iskorištavanje ovih šuma i veliki dio se odvozi u susjednu Mađarsku ili [[Austrija|Austriju]]. Sjeverni obronci Bilogore kod Turnašice pa sve do Velike Črešnjevice velikim su dijelom pjeskovita zemljišta. Stoga je to područje od davnina bilo povoljno za uzgoj vinove loze, a prema nekim indicijama tu se vinova loza uzgajala još prije oko 2 000 godina (prostor oko Turnašice). Tako je i danas.

Pretpostavlja se da je danas [[vinova loza|vinovom lozom]], na ovom prostoru, zasađeno nešto manje od 900 jutara zemljišta, od koje se dobiva vrlo kvalitetno bilogorsko [[vino]]. Čitavi ovaj nizinski teren nekada su sa svih strana okruživali i presjecali vlažni i močvarni predjeli i ritovi. Međutim, kopanjem nekoliko većih i manjih kanala (npr. kanal koji ide paralelno sa Dravskom ulicom u Pitomači, zatim kanal koji iz Sedlarice dolazi do Otrovanca i ide sve do Kladara, [[kanal]] kroz Veliku Črešnjevicu itd.) cijeli ovaj prostor potpuno je isušen, dok je i veliki dio samih tih kanala već duži niz godina bez vode. Isušivanjima ovog tla doprinjele su i razne seizmološke promjene u zemljinoj kori (kao npr. [[potresi]] koji su jačeg intenziteta zabilježeni više puta u proteklo [[stoljeće]] i pol: 1880. (kada je stradala i poznata [[zagrebačka katedrala]]), 1938. godine ("Bijaše potres zemlje 27. ožujka 1938., jedan minut poslije podne, bijaše nedjelja…") itd. Danas se ostaci vlažnog i močvarnog zemljišta mogu naslutiti još jedino po nazivima koje je zapamtio narod; Rit, Ritakovec, Berek, Razlev, Đolta, Limbuš, Kalilo i dr., te rijeđe po zemljištu koje za kišnih godina teže upija vodu. To je u prošlosti bio jedan od razloga što su se dosta često pojavljivale poplave izlijevanjem voda iz Bilogore prema Pitomači (najveće i posljednje su bile [[1951]]. i [[1965]]. godine), no još i usprkos svemu sve do prije nekoliko desetljeća bile su česte i poplave oko rijeke Drave. Razina podzemnih voda još prije dvadesetak [[godina]] bila je dosta visoka (oko tri do četiri metra), što također potvrđuje postojanje močvarnog tla u prošlosti, no posljednjih godina ta se brojka povećala, pa je vrlo primjetan pad razine podzemnih [[voda]]. Ovaj [[prostor]], kao i prostor susjednih općina, dosta je bogat [[zemni plin|zemnim plinom]]. Nalazi se u tzv. Panonskom naftonosnom bazenu koji je formiran uglavnom u [[neogen|neogenu]]. Stoga imamo i nekoliko bušotina od kojega općina dobiva stanovitu [[novac|novčanu rentu]]. Sama Pitomača nalazi se na oko 116 metara nadmorske visine, a otprilike do 10 m +- nalazi se i gotovo 3/4 prostora općine. Budući da je sastav zemljišta vrlo raznolik, i da prevladavaju vrste tla pogodne za ratarsku obradu nije nimalo čudno što ovdje uspjevaju vrlo raznolike ratarske kulture, od kukuruza, raznog [[žito|žita]], [[duhan|duhana]], vinove loze, do raznog [[povrće|povrća]] i [[voće|voća]]. Prema tome, područje općine Pitomača, u gospodarskom smislu, je uglavnom orijentirano na ratarsku i stočarsku proizvodnju iako je Pitomača značajna trgovačko-obrtnička [[lokacija]].<ref>IzvoriB. Begović: "Tri stoljeća Pitomače", Pitomača 1985. - B. Begović: "Pitomača", Pitomača 1995. - P. Cvekan: "Od Kopačevca do Pitomače", Pitomača 1978. - http://pitomaca-nekadaidanas.blogspot.com </ref>

== SportŠport ==