Razlika između inačica stranice »Vokativ«

Dodano 4.900 bajtova ,  prije 11 godina
m
Uklonjena promjena suradnika 78.3.5.118, vraćeno na zadnju inačicu suradnika TXiKiBoT
(Uklonjen cjelokupni sadržaj stranice)
m (Uklonjena promjena suradnika 78.3.5.118, vraćeno na zadnju inačicu suradnika TXiKiBoT)
'''Vokativ''' ([[latinski jezik|lat.]] ''vocare'' = zvati) naziv je za [[padež]] u nekim jezicima (uključujući [[hrvatski jezik]]) koji se koristi ako se [[riječ]] želi koristiti kao doziv. Zbog toga je vokativ izvan strukture rečenice i može se koristiti samostalno. Uz [[nominativ]], vokativ je samostalan, nezavisan padež.
 
== Vokativ u drugim jezicima ==
 
Povijesno, vokativ je postojao u [[indoeuropski jezici|indoeuropskom]] sustavu padeža i postojao je u [[latinski jezik|latinskom]], [[sanskrt]]u i [[starogrčki jezik|starogrčkom jeziku]]. Iako je izgubljen u mnogim suvremenim jezicima, neki su ga sačuvali, npr. [[grčki jezik]] i [[slavenski jezici]], suvremeni [[keltski jezici]] i među [[romanski jezici|romanskim]] samo [[rumunjski jezik|rumunjski]].
 
Vokativ se također sreće kod nekih neindoeuropskih jezika, kao što su [[gruzijski jezik|gruzijski]], [[arapski jezik|arapski]], [[kineski jezik|kineski]] i [[korejski jezik]].
 
== Vokativ u hrvatskome jeziku ==
 
Vokativ je "peti" [[padež]] u [[hrvatski jezik|standardnom hrvatskom jeziku]]. Ne odgovara ni na kakvo pitanje. Nije dio [[rečenica|rečenice]] pa se od rečenice s kojom dolazi u pisanju odvaja [[zarez]]om.
 
=== Uloga ===
 
Vokativ je padež:
 
* oslovljavanja
:''Pravi si heroj, '''rođače!'''''
* obraćanja sugovorniku
:''U pravu si, '''Marice''', ali poslušajmo što kolega želi reći.
* dozivanja
:''Hej, '''Ivane!''' - poviče za njim''.
 
Različiti '''osjećaji i osobni stav''' prema sugovorniku:
 
* tepanje
:'''''Cvjetiću moj''', opet si žalosna!''
* grdnja
:''Ne vraćaj se više, '''luđače!'''''
* preziranje
:''Eh ti, '''moržu jedan!''''''
* čuđenje
:'''''Majko moja''', kakvo je to stvorenje!''
* bliskost
:''O, '''draga moja''', da sam samo znao!''
 
=== Zamjena vokativa i nominativa ===
 
Poseban je slučaj pojave vokativa na mjestu nominativa, najčešće u usmenome narodnom pjesništvu. Tada vokativ nema funkciju obraćanja, nego dolazi iz metričkih i stilskih razloga pa se i ne odvaja zarezom.
:''Kada li ih okrijepio '''starče'''.'' ([[Ivan Mažuranić]], „[[Smrt smail-age Čengića]]”, Četa)
:''Knjigu piše od Kotara '''kneže'''.'' ([[Andrija Kačić Miošić]], „[[Razgovor ugodni naroda slovinskoga]]”)
 
:''Misli jadan da je gorski '''vuče'''.'' ([[Ivan Mažuranić]], „[[Smrt smail-age Čengića]]”, Noćnik)
:''Il još gori brđanski '''hajduče'''.''
 
U [[kajkavsko narječje|kajkavskome narječju]] i [[Zagreb|zagrebačkome]] govoru česta je uporaba [[nominativ]]a umjesto vokativa što je nepravilno u standardnom hrvatskom jeziku u kojem se za dozive <u>mora</u> koristiti vokativ.
:<s>''Marija, donesi mi knjigu!''</s> - ''Marijo, donesi mi knjigu!''
:<s>''Boris, čuješ li ti to?''</s> - ''Borise, čuješ li ti to?''
 
=== Oblici vokativa ===
 
: ''Ej, '''Marijo'''!''
: ''Oj, '''Majo'''!''
: ''Hej, '''Josipe'''!''
: ''Zdravo, '''Iva'''!''
: ''Dobar dan, '''gospodine'''!''
: ''Kako si, '''Ines'''?''
 
* Neka [[ime]]na imaju vokativ istovjetan [[nominativ]]u. To su imena koja se uopće ne sklanjaju poput ''Nives'', ''Ines'' i ''Karmen'' u [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]], većine anglosaksonskih imena i ostalih stranih imena.
 
* Opće imenice uglavnom imaju nastavak ''-o'':
: ''Mačko! Kućo! Pjesmo!''
 
* Imenice ''tetka'', ''ujna'' i ''strina'' imaju vokativ jednak nominativu ako znače rodbinske odnose. Ako znače nešto drugo, dobivaju vokativ na ''-o'':
: '''''Tetka''' Ana, kad ćete nam doći?''
: '''''Tetko''' jedna, baš si se uprljao!''
 
* Muška imena na ''-a'' uvijek imaju vokativ jednak nominativu:
: ''Andrija! Nikola! Toma!''
 
* Opće [[imenice]] na -ica imaju u vokativu nastavak ''-e'':
: ''Sestrice! Prijateljice! Mamice! Tatice!''
 
* Imenice koje mogu značiti i muško i žensko, mogu imati nastavak ''-o'' ili ''-e'':
: ''Varalico! Varalice!''
: ''Kukavico! Kukavice!''
: ''Izjelico! Izjelice!''
 
* Imena na -ica imaju nastavak ''-e'':
: ''Ankice! Tomice! Ivice! Nikice!''
 
* Imenice na ''-ar'' mogu imati dvostruke oblike, ali se preporučuje koristiti vokativ na ''-u'' nego na ''-e'':
: ''Mornaru! Gospodaru! Ribaru!''
:Ista stvar vrijedi i za imenicu ''pastir'' i slične.
 
{{hrvatski padeži}}
 
[[Kategorija: Padeži]]
 
<!-- interwiki -->
 
[[be-x-old:Клічны склон]]
[[bg:Звателен падеж]]
[[br:Troad vokativel]]
[[bs:Vokativ]]
[[cs:Vokativ]]
[[da:Vokativ]]
[[de:Vokativ]]
[[el:Κλητική]]
[[en:Vocative case]]
[[eo:Vokativo]]
[[es:Caso vocativo]]
[[fi:Vokatiivi]]
[[fr:Vocatif]]
[[gl:Vocativo]]
[[hu:Megszólító eset]]
[[is:Ávarpsfall]]
[[it:Vocativo]]
[[ja:呼格]]
[[la:Vocativus]]
[[mk:Вокатив]]
[[nl:Vocatief]]
[[nn:Vokativ]]
[[no:Vokativ]]
[[pl:Wołacz]]
[[pt:Caso vocativo]]
[[ro:Cazul vocativ]]
[[ru:Звательный падеж]]
[[sk:Vokatív]]
[[sr:Вокатив]]
[[sv:Vokativ]]
[[uk:Кличний відмінок]]
[[vec:Vocativo]]
[[zh:呼格]]