Većeslav Holjevac: razlika između inačica

 

U Karlovcu je pohađao gimnaziju, a zatim radio kao privatni namještenik i djelovao u [[sindikat]]ima. Član je [[KPJ|Komunističke partije Jugoslavije]] od [[1939]]. i jedan od organizatora [[antifašizam|antifašističkog]] pokreta na [[Kordun]]u, politički komesar Prvog, a zatim Četvrtog korpusa.

 

Poslije rata, od 1952. do 1962. Holjevac je bio gradonačelnik Zagreba. U vrijeme njegovog mandata Zagreb je "prešao preko [[Sava|Save]]". Kao zagrebački gradonačelnik proveo je smjele [[urbanizam|urbanističke]] zahvate. Uspješno se odupro pokušajima odvlačenja Zagrebačkog velesajma u [[Beograd]]. Svojom samostalnom i energičnom politikom Holjevac se sukobio s [[SFRJ|jugoslavenskim]] političkim vrhom, a nakon objavljivanja "[[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga jezika|Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga jezika]]" 1967., isključen je iz Centralnog komiteta [[SKH|Saveza komunista Hrvatske]]. Holjevac je bio i član Četvrtog sabora [[NR Hrvatska|Narodne republike Hrvatske]] i predsjednik [[Matica iseljenika Hrvatske|Matice iseljenika Hrvatske]]. Autor je djela "Hrvati izvan domovine" i "Zapisi iz rodnoga grada". Umro je u Zagrebu, 11. srpnja 1970. godine.