Inačica od 16. prosinca 2009. u 15:10 uredi Zeljko (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Ophoditelji 294.719 edits →‎Ostavština ← Starija izmjena		Inačica od 17. prosinca 2009. u 11:40 uredi ukloni ovu izmjenu Seiko (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 2.625 edits Manja dorada Novija izmjena →
Redak 2: {{izvor}} '''Kumani''' ili prema istočnoeuropskom izvorniku '''Polovci''' ([[grčki]]: Κο(υ)μάνοι, Ko(u)manoi; [[mađarski]]: kun / plural kunok; [[turski]]: kuman / plural kumanlar); turski [[nomadi\|nomadski]] narod sa prostora središnje Azije, koji je sredinom 11. stoljeća počeo naseljavati južnu rusku, a potom i ukrajinsku stepu istočne [[Europa\|Europe]], točnije sjevernu obalu [[Crno more\|Crnog mora]]. Taj su prostor, danas južne [[Ukrajina\|Ukrajine]] i [[Moldova\|Moldove]], do 10. odnosno 11. stoljeća kontrolirala slavenska plemena [[Poljani]], [[Bijeli Hrvati]], [[Tiverci]] i [[Uliči]] u sklopu [[Kijevska Rus'\|Kijevske Rusi]], koji su se nakon kumanskog proboja djelomično povukli u sjevernije predjele i otvorili prolaz prema Rumunjskoj, Bugarskoj, Mađarskoj i općenito ostatku Balkana. U središnjoj Europi, Kumani su identificirani sa [[Kipčaki]]ma, ili zapadnom granom Kipčaka, a u [[Rusija\|Rusiji]] i [[Ukrajina\|Ukrajini]] su poznatiji kao ''Polovci''. '''Kumani''' ili Polovci (mađ. Kunok, engl. Cumans, rus. Polovcy, bug. Кумани, rum. Cumani), Istočnoturski [[nomadi\|nomadski]] narod koji je živio u [[stepa]]ma istočne [[Europa\|Europe]], sjeverno od [[Crno more\|Crnog mora]]. Kumani su identificirani sa [[Kipčaki]]ma, ili zapadnom granom Kipčaka, poznati u [[Rusija\|Rusiji]] kao ''Polovci''. Iz sjeverozapadne azijske Rusije oni osvajaju južnu Rusiju i Vlašku u 11 stoljeću, i gotovo dva stoljeća ratuju sa [[Bizant]]om, [[Mađari]]ma i [[Kijev]]om. Utemeljuju nomadsku državu u stepama duž [[Crno more\|Crnog mora]] i postaju aktivni u trgovini sa središnjom Azijom i [[Venecija\|Venecijom]]. U 12. stoljeću glavnina kumanske snage poražena je od [[Istočni Slaveni\|Istočnih Slavena]], a konačni udarac oko [[1245]]. zadaju im [[Mongoli]]. –Neki od njih prodani su u roblje, dok su neki izbjegli u Bugarsku i Mađarsku ,gdje se postupno asimiliraju. Dio Kumana priključio se kanatu [[Zlatna Horda\|Zlatne Horde]] (Zapadni Kipčaki) koja sew oganizirala na bivšem kumanskom teritoriku u Rusiji. Nakon što su kijevski kneževi u krvavim ratovima tijekom 11. stoljeća prepustili Kumanima južnu crnomorsku stepu, Kumani su nastavili svoj pohod prema [[Rumunjska\|Rumunjskoj]], odnosno Kneževini Vlaškoj, [[Bugarska\|Bugarskoj]], Bizantu, [[Mađarska\|Mađarskoj]] i Srbiji. Na tim su prostorima također ostavili vrijedne kulturološke tragove koji navode da je riječ o narodu s vrlo izraženim smislom za trgovinu. Postaju aktivni u trgovini sa središnjom Azijom i [[Venecija\|Venecijom]]. U 12. stoljeću glavnina kumanske vojne snage poražena je od [[Kijevska Rus'\|Kijevske Rusi]] koja je doživjela još jedan kratak kulturno-politički preporod, a konačni udarac oko [[1245]]. zadaju im [[Mongoli]]. Dio kumanskog naroda prodan je u roblje, dok je dio njih izbjegao u Bugarsku i Mađarsku, gdje se postupno [[Asimilacija\|asimiliraju]]. Dio Kumana priključio se kanatu [[Zlatna Horda\|Zlatne Horde]] (Zapadni Kipčaki) koja se oganizirala na bivšem kumanskom teritoriju u danas južnoj [[Rusija\|Rusiji]]. ==Povijest==

Kumani: razlika između inačica