Umjetna pužnica: razlika između inačica

'''Umjetna pužnica''' (kohlearni implant) je sofisticirano elektronično slušno pomagalo koje se ugrađuje pacijentu ispod kože iza uha.

 

Umjetna [[pužnica]] je rezultat napretka tehnologije u medicini. Pretvara [[zvuk]] iz okoline u električne signale te ih putem ugrađene [[Elektroda|elektrode]] u pužnici, zaobilazeći oštećene slušne stanice, prenosi unutarnjem [[Uho|uhu]] i slušnim živcem dalje do dijela [[Mozak|mozga]] zaduženog za percepciju sluha i [[Govor|govora]]. Kod zdrave osobe se u pužnici unutarnjeg uha zvučni podražaj pretvara u bioelektrični podražaj koji se dalje prenosi. Ako su osjetne stanice unutrašnjeg uha oštećene, taj je proces pretvaranja zvučnog u bioelektrični podražaj onemogućen.

Umjetna pužnica tako omogućuje čujnost i u onim slučajevima kada to zbog jačine oštećenja sluha nije moguće postići [[Slušno pomagalo|slušnim pomagalima]]. Za razliku od ostalih slušnih pomagala ne pojačava samo zvuk, nego povećava količinu živčanih odgovora. Iako umjetna pužnica ne vraća u potpunosti sluh pacijentu, ona značajno poboljšava kvalitetu slušanja te povećava postotak razumijevanja govora.

 

Umjetna pužnica se sastoji od vanjskog i unutarnjeg dijela.

Vanjski dio sadrži [[mikrofon]], [[govorni procesor]] i zavojnicu,a unutarnji dio [[prijemnik]] s elektrodom koji se ugrađuje ispod kože iza uha.

Elektroda ima do 24 (ovisno o vrsti implantata) i one prenose impulse koji podražuju slušni živac. [[Mozak]] ove impulse interpretira kao određene [[Zvuk|zvukove]].

 

[[Dijagnostika]] ima svrhu točno utvrditi jačinu gubitka sluha, utvrditi postojanje povoljnih i nepovoljnih činitelja za operaciju zbog što bolje procjene učinka operacije i poslijeoperacijske [[Rehabilitacija|rehabilitacije]].

Opsežna dijagnostika je važna kako bi se prilagodili kirurški i rehabilitacijski postupci, te kako bi se dobile što uvjerljivije informacije o predvidljivom uspjehu nakon ugradnje umjetne pužnice.

Stručni tim koji procjenuje kandidate za ugradnju umjetne pužnice uključuje otorinolaringologa, radiologa, anesteziologa, audiorehabilitatora, govornog terapeuta, neurologa, internistu, pedijatra, psihologa, ali i odgajatelja, učitelja, profesora.

 

* audiološka dijagnostika: [[ton]]ska [[audiometrija]] (TA), verbotonalna audiometrija (VTA), govorne audiometrije (GA), audiometrija moždanog debla (BERA), otoakustička emisija (EOAE), elektroaudiometrija (EAM), funkcionalne pretrage slušanja (optimalno slušno polje OSP).

* vestibularna dijagnostika: elektronistagmografija (ENG), stabilometrijska platforma

Danas se u hrvatskim [[rodilište|rodilištima]], zbog što ranijeg utvrđivanja oštećenja sluha, kod svakog [[novorođenče]]ta provodi metoda “screening [[otoakustička emisija]]“ (OAE).

 

Primjenjuje se pristup procjene podobnosti za implantaciju pri kojem se nastoje ispuniti ovi uvjeti:

* obostrana gluhoća

* uredni nalazi za opću anesteziju.

 

Spada pod mikrokirurgiju uha. Ugradnja umjetne pužnice je složeni mikrokirurški zahvat koji se izvodi u otorinolaringološkim klinikama. Zahvat se odvija pod mikroskopom, u općoj anesteziji. Rez se radi iza uha, zbog čega kasnije nije uočljiv, te se napravi otvor na pužnici u koji se ugradi aktivna elektroda uređaja, rana na koži se zašije. Potom, slijedi postupak ispitivanja pojedinih kanala elektrode i mjerenja akcijskog potencijala slušnog živca (telemetrija). Nakon operacije vrši se postoperativni nadzor u jedinici intenzivnog liječenja. Prvo postoperativno usklađivanje kanala (fiting) vrši se mjesec dana nakon ugradnje umjetne pužnice, čime započinje i rehabili¬tacija sluha, koja traje nekoliko mjeseci ili godina.

Načelno se umjetna pužnica ugrađuje u samo jedno uho, u trajanju od nekoliko sati.

Prva operacija ugradnje umjetne pužnice implantacije izvedena je u SAD-u početkom sedamdesetih godina 20.st. Prva operacija ugradnje umjetne pužnice u Hrvatskoj izvedena je 1996. godine na Klinici za otorinolaringologiju i cervikofacijalnu kirurgiju Kliničke bolnice “Sestre milosrdnice” u Zagrebu.

 

Komplikacije operacije su iste kao i kod svake kirurške operacije na uhu pod općom anestezijom.

Komplikacije kod ugradnje umjetne pužnice su rijetke, a mogu biti intraoperativne i postoperativne. Intraoperativne komplikacije mogu biti: djelomična insercija elektrode, insercijska trauma te perilimfatički gusher (likvoreja). Postoperativne komplikacije mogu biti: upala unutarnjeg uha (labirintitis) ili upala moždanih ovojnica (meningitis), paraliza ili električna stimulacija ličnog živca, prolazna vrtoglavica, edem ili nekroza kožnog režnja, rijetke smetnje osjeta ravnoteže i šumova u ušima. Te implikacije su vrlo rijetke i vrlo često se mogu ukloniti u kratkom vremenu. Ozbiljne komplikacije se bilježe u 1 slučaju od 10.000 slučajeva.

 

Ova faza obuhvaća podešavanje (prilagodbu) procesora i rehabilitaciju.

Nakon operativnog zahvata i prvog podešavanja govornog procesora pacijent se uključuje u proces rehabilitacije. To je dugotrajan posao koji zahtijeva timski rad stručnjaka i roditelja, ali donosi izvanredne rezultate. Uz dobro provedenu rehabilitaciju pacijent čuje, počinje razumijevati govor i služi se primarno govorom pri komunikaciji.

Rehabilitacija je najduža i najteža faza kod ugradnje umjetne pužnice. To je kontinuirani proces kojim se nastoji slušno-govorno osposobiti osoba kako bi se postigl optimalna čujnost i razumljivost.a proces traje i po nekoliko godina.

 

Većina praktički gluhih pacijenata koji su dobili implantat u stanju su razlikovati srednje jake i snažne zvukove, uključujući govor, na razini glasnoće udobne za slušanje. Mnogima zvukovi implantata pomažu razumijevanje govora uz čitanje s usta i promatranje izraza lica. Skoro svi odrasli lakše komuniciraju kombinacijom uporabe implantata i čitanja govora s usta, a neki od njih mogu razumjeti izgovorene riječi i bez čitanja s usta. Više od polovine odraslih koji su izgubili sluh nakon što su naučili govoriti mogu razumjeti ponešto od govora i bez čitanja s usta. Oko 30% u stanju je razumjeti govor dovoljno dobro da se mogu služiti i telefonom.

Godinu dana nakon ugradnje umjetne pužnice i rehabilitacije ispitanici pokazuju značajno poboljšanje slušne razine, slušanja i govora. Rezultati pokazuju značajnu ulogu hemisferalne dominantnosti u uspješnosti slušanja kod djece s umjetnom pužnicom.

 

* slušanje svakodnevnih zvukova uz slušanje i razumijevanje govora-omogućuje lako učenje govornog jezika ;

* upotreba telefona ;

* komuniciranje bez korištenja znakovnog jezika i bez čitanja sa usana.

 

* nepoželjno bavljenje grubim i kontakt te podvodnim sportovima (boks, ronjenje itd.) ;

* kratki vijek trajanja baterija ;

* uništavaju se ostaci sluha u onom uhu u koji se ugrađuje umjetna pužnica.

 

Ako Povjerenstvo za umjetne pužnice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje odobri ugradnju, tada HZZO u cijelosti podmiruje troškove umjetne pužnice i troškove operacije.

 

Ustanove u Hrvatskoj u kojima se vrše kirurški zahvati ugradnje umjetne pužnice:

*Klinički bolnički centar Zagreb, Klinika za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata

U procesima dijagnostike i rehabilitacije sudjeluju stručnjaci iz Poliklinike za rehabilitaciju sluha i govora SUVAG.

 

* Dabić Munk, Darinka ; Šindija, Branka ; Titl, Ivanka (ur.). Umjetna pužnica iskustva i rezultati : zbornik sažetaka. Zagreb : Poliklinika SUVAG, 2003.

* Roglić, Sandra. Sustav kohlearnog implantata [http://www.puznica.hr/implantacija/tekstovi01.html]

* Trotić, Robert. Kohlearni implant [http://www.tegobe.com/casopisi/vase_zdravlje/otorinolaringologija/08_10_1999_kohlearni_implant.html]

 

* [http://www.kbc-zagreb.hr/klinike_i_zavodi/klinika%20za%20bolesti%20uha,%20nosa%20i%20grla%20i%20kirurgiju%20glave%20i%20vrata/otoneuroloski%20odjel-orl/ Klinički bolnički centar Zagreb, Klinika za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata]

* [http://www.kbsm.hr/klinike_i_zavodi/otorinolaringologija.htm/ Klinička bolnica „Sestre milosrdnice“ u Zagrebu, Klinika za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata]