Inačica od 18. prosinca 2009. u 11:16 uredi Seiko (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 2.625 edits mNema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 18. prosinca 2009. u 11:30 uredi ukloni ovu izmjenu Seiko (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 2.625 edits Finalizacija članka Novija izmjena →
Redak 1: ~~{{wp+}}~~ ~~{{izvor}}~~ [[Datoteka:Polovtsy.jpg\|mini\|175px\|Skulpture i tragovi kumanske kulture u južnoj Ukrajini, [[Dnjipropetrovsk]]]] Line 22 ⟶ 20: Utjecaj Kumana je veoma dugo ostao u [[Mađarska\|Mađarskoj]], sve do kraja 17. stoljeća. To se ogledalo u kumanskom jeziku i običajima koji su se održali u Mađarskoj kraljevskoj županiji [[Kunság]]. Općenito je prihvaćeno da [[Bugari\|Bugarske]] dinastije [[Asen]], [[Šišman]] i [[Terter]] imaju kumanske korijene. Kumani su iza sebe ostavili vrijedne kulturne tragove koji su se kao napredni u svoje vrijeme vrlo brzo integrirali u kulturu europskih naroda. ==Tragovi kumanske kulture== ~~==Ostavština==~~ [[Datoteka:Costume traditionnel palocze.jpg\|mini\|175px\|Baštinici kumanske kulture u [[Mađarska\|Mađarskoj]] - Paloci, Hollókő, 2007.]] Dok je sam kumanski narod bio asimiliran od strane ostalih europskih naroda, njihovo ime se može sresti i danas u različitim oblicima i krajevima. Izvrsni primjeri za to su mjesto [[Kumanovo]] u [[Makedonija\|Makedoniji]], zatim u ~~Rumuniji~~[[Rumunjska\|Rumunjskoj]] ~~Komanešti~~mjesto ([[Comăneşti)]] i u [[Bugarska\|Bugarskoj]] mjesto [[Komana]], kao i selo Kumane u općini Novi Bečej u [[Srbija\|Srbiji]]. U Mađarskoj su prilikom naseljavanja na Mađarske teritorije u [[1238]]. godine imali svoju vlastitu upravu i teritorije, gdje su bili kolonizirani, je dobila ime po njima ~~Kunšag (~~[[Kunság)]] i u tom obliku je teritorija ostala poznata sve do 19. stoljeća. Ime Kumana (Kun) je i danas prisutno u ~~Mađarskoj~~Mađarskim županijama Bač-Kiškun i Jas-Nađkun-Solnok, i u imenima gradova Kiškunhalaš i Kunsentmikloš. U Mađarskoj su Kumani bili organizirani u četiri plemena ([[Kolbas]]/Olaš u velikoj Kumaniji blizu mjesta [[Karcag]], a ostale tri u južnom dijelu zaposednute teritorije). Druga grupa Kumana su [[Paloci]] (Palóc; mađ. Palócok). Ova grupa živi u sjevernoj Mađarskoj i južnoj [[Slovačka\|Slovačkoj]] i ima specifičan [[dijalekt]]. Njihovo Kumansko podrijetlo nije dokumentirano ali ja govor potpuno isti pa ih jezikoslovci svrstavaju u istu skupinu naroda. S obzirom da su Kumani poput Mađara porijekom azijski narod, njihov srodan jezik se najduže očuvao upravo u Mađarskoj, ali je po dolasku [[Turci\|Turaka]] u 17. stoljeću zauvijek izgubljen. Toponimi sa osnovom Kumanskog jezika se još mogu nači u Rumunjskoj u županijama [[Vaslui]] i [[Galaţi]]. U krajevima ~~gde~~gdje je postojala [[asimilacija]] Kumana, česta su i prezimena koje u osnovi imaju naziv Kumani kao što su Kuman, Koman ili Kun [[Nadia Comăneci]], [[Otilia Coman]] i [[Nicolai Comănescu]]. U Bugarskoj prezime Kumanov i makedonska varijanta Kumanovski i najzad u Mađarskoj prezime Kun (Bela Kun).▼ ~~U Mađarskoj Kumani su bili organizirani u četiri plemena (Kolbas/Olaš u velikoj Kumaniji blizu mjesta Karcag a ostale tri u južnom dijelu zaposednute teritorije).~~ Kumani, odnosno Polovci se pojavljuju u ~~starom~~staroruskom ~~ruskom~~odnosno kijevskom epu „''[[Pjesma o Igorovom pohodu]]“'' u kome je opisan pohod kneza Igora ~~Svjatoslavića~~Svjatoslaviča protiv njih. Po motivima ovog [[ep]]a [[Aleksandar Borodin]] (dovršio ju je [[Nikolaj Rimski Korsakov]]) je napisao operu knez Igor čiji zaseban baletni dio čine tzv. ''Polovačke igre''. Kumani su također ostavili niz zanimljivih kulturnih tragova na prostorima južne [[Ukrajina\|Ukrajine]] i [[Rusija\|Rusije]].▼ Druga grupa Kumana su [[Paloci]] (Palóc; mađ. Palócok). Ova grupa živi u sjevernoj Mađarskoj i južnoj Slovačkoj i ima specifičan [[dijalekt]]. Njihovo Kumansko podrijetlo nije dokumentirano ali ja govor potpuno isti pa ih jezikoslovci svrstavaju u istu skupinu naroda. ~~Jezik Kumana je najduže ostao sačuvan u Mađarskoj, ali je po dolasku Turaka u 17. stoljeću zauvijek izgubljen.~~ ~~Toponimi sa osnovom Kumanskog jezika se još mogu nači u Rumunjskoj u županijama Vaslui i Galaţi.~~ ▲U krajevima gde je postojala asimilacija Kumana, česta su i prezimena koje u osnovi imaju naziv Kumani kao što su Kuman, Koman ili Kun [[Nadia Comăneci]], [[Otilia Coman]] i Nicolai Comănescu. U Bugarskoj prezime Kumanov i makedonska varijanta Kumanovski i najzad u Mađarskoj prezime Kun (Bela Kun). ▲Kumani, odnosno Polovci se pojavljuju u starom ruskom epu „[[Pjesma o Igorovom pohodu]]“ u kome je opisan pohod Igora Svjatoslavića protiv njih. Po motivima ovog [[ep]]a Aleksandar Borodin (dovršio ju je [[Nikolaj Rimski Korsakov]]) je napisao operu knez Igor čiji zaseban baletni dio čine tzv. Polovačke igre. == Vanjske poveznice == [http://www.matica.hr/Kolo/kolo0103.nsf/AllWebDocs/gabor Kolo]; Gábor Klaniczay: Svakodnevni život i elite u kasnom srednjem vijeku: civilizirani i barbari ] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16596944?dopt=AbstractPlus Genetsko porijeklo Kumana (eng.)] [[an:Cumans]] Line 72 ⟶ 63: [[Kategorija:Turski narodi]] [[Kategorija:Povijest Rumunjske]] [[Kategorija:Povijest Mađarske]]

Kumani: razlika između inačica