Crkva sv. Marije Magdalene u Čazmi: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
mNema sažetka uređivanja
Redak 4:
[[Datoteka:Čazma (grb).gif|100px|thumb|lijevo|Grb [[Čazma|Čazme]] s crkvom sv. Marije Magdalene]]
 
Prvotna romanička crkva je dovršena [[1232]]. godine u središtu [[Čazma|Čazme]], koja je bila važno [[srednji vijek|srednjovjekovno]] sjecište puteva. NeZagrebački znabiskup seStjepan graditeljII. Babonić je u Čazmi iste godine, kada je crkva dovršena utemeljio Zborni kaptol s dvanaest kanonika te dao Čazmi status pomoćnog upravnog sjedišta [[Zagrebačka biskupija|Zagrebačke biskupije]] <ref>http://www.glas-koncila.hr/print_news.html?news_ID=4767&parentt_ID=</ref>. Uz crkvu je bio i samostan u kojem su bili [[dominikanci]].

Trobrodna je građevina u obliku križa s dva zvonika <ref>http://www.cazma.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=23&Itemid=7</ref>. Križni oblik crkve je jedinstven vrijeme romanike u Europi. Na pročelju je bio izraženi [[portal]] i [[rozeta]]. Glavni oltar posvećen je sv. [[Marija Magdalena|Mariji Magdaleni]]. Ostali oltari su posvećeni Kristovoj Muki, [[Duh Sveti|Duhu Svetom]], sv. [[Sveta tri kralja|Tri kralja]], sv. [[Sveti Stjepan|Stjepanu]], Sedam Žalosti Blažene Djevice Marije, [[Velika Gospa|Uznesenju Marijinu]], sv. [[Sveti Rok|Roku]] i sv. Križu. Crkva je bila devastirana, posebno u vrijeme [[Osmanlijsko Carstvo|turskih]] osvajanja, kada je turski paša Ulama beg harao po Čazmi [[1544]]. godine. U crkvi je bila nadgrobna ploča i posmrtni ostaci hercega Kolomana, koji se borio s [[Tatari]]ma [[1241]]. godine. To je otkrio [[Ivan Kukuljević Sakcinski]] i pisao o tome. U međuvremenu, nadgrobna ploča je nestala. Tijekom stoljeća, crkva je obnavljana, promijenjan je izgled fasade i unutrašnjosti. U obnovi se posebno istakao župnik Ivan Jambreković u 18. stoljeću. Od prvotnog unutarnjeg romaničkog uređenjea nije ništa ostalo. Sačuvani su [[barok]]ni ukrasi iz [[17. stoljeće|17]]. i [[18. stoljeće|18. stoljeća]] te vrlo vrijedne [[orgulje]] iz [[1767]]. godine u [[rokoko]] stilu, izrađene u [[Beč]]u, rad Johanna Henckea.
 
Oko [[1995]]. godine, počela su istraživanja i obnova, što je još u tijeku. Cilj je, da crkva izvana bude u romaničkom stilu, a unutrašnjost barokna <ref>Zvono, časopis, Bjelovar 2009.</ref>. Godine [[2003]]. i [[2005]]. arheološki je istražena. Nađeni su temelji ranijih građevnih faza kao i 136 grobova s obiljem novovjekovnih nalaza (medalje, [[križ]]evi, [[krunica|krunice]], nakit, odjeća i obuća) <ref>Tajana Pleše, Arheološka istraživanja župne crkve Marije Magdalene u Čazmi, Zagreb : Arheološki zavod Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2006</ref>.