Krimski Kanat: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
nazivi
izvori
Redak 1:
 
{{izvor}}
'''Krimski kanat''' (Krimsko tatarski:''Qırım Hanlığı, قريم خانلغى‎'' , [[ruski]]:''Крымское ханство'', [[ukrajinski]]:''Кримське ханство '', [[turski]]:''Kırım Hanlığı'') je bila [[država]] [[Krimski Tatari|Krimskih Tatara]] od [[1441.]] do [[1784.]] godine. Bio je to kanat, koji je najduže preživio raspad [[Zlatna horda|Zlatne horde]].<ref name="all empires">http://www.allempires.com/article/index.php?q=The_Crimean_Khanate</ref>
 
==Rani vladari==
Redak 12:
Menli Geraj je [[1502.]] pobijedio posljednjeg kana Velike horde i tada je Horda prestala polagati prava na Krim. U 16. stoljeću, Krimski kanat je polagao pravo kao nasljednik Zlatne horde, odnosno polagao je pravo na teritorije drugih kanata nasljednika Zlatne horde, a posebno na [[Kazanski kanat]] i na [[Astrahanski kanat]]. Rivalstvo kanata omogućilo je Moskovskoj kneževini, a kasnije Moskovskoj Rusiji postati dominantna sila u regiji.
==Politički i ekonomski sustav ==
Giraji vode podrijetlo od [[Džingis-kanakan]]a <ref name="all empires"/> i takvo plemenito podrijetlo omogućilo im je potvrđivanje. Prema tradiciji stepe, vladar je legitiman samo ako može dokazati podrijetlo od Džingis-kana. Krimski Kanat nije slijedio otomansku ideologiju i sustav vlasti, nego je slijedio tradiciju horde. Kan je vladao uz pomoć plemićkih porodica [[beg]]ova. Nogaji su pripadali Astrahanskom kanatu do njegova pada [[1556.]] i tada su postali značajni u Krimskom kanatu.
 
Teritorij kanata je bio podijeljen među begovima, a ispod begova su bili mirze i plemićke obitelji. Odnos seljaka i stočara prema mirzama nije bio feudalan. Bili su slobodni, a islamski zakon ih je štitio od gubitka tih prava. Zemlja se zajednički obrađivala, a porez se razrezivao po selu. Porez je predstavljao desetinu poljoprivrednog proizvoda ili dvanaesti dio stoke. Za vrijeme posljednjeg kana izvršena je reforma prema turskom modelu.
Redak 27:
U prvoj polovini 17. stoljeća [[Kalmici]] su osnovali [[Kalmički kanat]] na donjoj Volgi i počeli su ratovati protiv Krimskog kanata i Nogaja. Kalmički kanat je postao ruska vazalna država i sudjelovao je u ruskim pohodima 17. i 18. stoljeća sa do 40.000 konjanika.
Ujedinjene ruske i ukrajinske snage napadale su u krimskim pohodima [[1687.]] do 1689. i u Rusko-turskom ratu (1735—1739). Rusi su tada uspjeli zauzeti dijelove Krima.
Za vrijeme posljednjeg kana Rusi su imali već veliki utjecaj u kanatu, a u kanatu je izbio građanski rat. [[Katarina Velika]] se umiješala u građanski rat 1783. i anektirala je Krim Rusiji.<ref>http://www.britannica.com/EBchecked/topic/143016/khanate-of-the-Crimea</ref>
 
 
== Izvori ==
 
 
{{Izvori}}
 
[[Kategorija:Krim]]
[[Kategorija:Povijest Rusije]]