Wikipedija

Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Redak 16:
== Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a ==
 
PrvoDrugo zasijedanje ZAVNOBiH-a počeloodržano je u30. Mrkonjićjuna Gradu– 252. novembrajula 19431944. u 19Sanskom sati.Mostu Završenona kojem je iste1. noćijula (261944. novembra)godine donesena deklaracija o pravima građana u 4BiH satau ujutro.kojoj stoji:
 
"U plamenu pravednog oslobodilačkog rata iskiva se bratstvo Srba, Muslimana i Hrvata, i time se udara siguran temelj slobodne i zbratimljene BiH, ravnopravne federalne jedinice u Demokratskoj federativnoj Jugoslaviji. Prvi put u istoriji Srbi, Muslimani i Hrvati Bosne i Hercegovine, ujedinjeni u Narodnooslobodilačkom pokretu, stupili su na isti put, počeli da izgrađuju svoj zajednički dom, u čije su temelje uzidane kosti njihovih najboljih sinova. Prvi put u istoriji oni su postali kovači svoje sudbine, čvrsto riješeni da jednom zauvijek sahrane vijekovnu mračnu i tešku prošlost i da izgrade državnu zajednicu u kojoj će živjeti u ravnopravnosti, slobodi, miru i blagostanju."
Ovoj osnivačkoj skupštini prisustvovalo je 247 delegata iz svih krajeva BiH, od kojih 173 sa pravom glasa. Na prvom zasijedanju, ZAVNOBiH je formalno konstituisan kao opštepolitičko predstavništvo Narodnooslobodilačkog pokreta (NOP) Bosne i Hercegovine, ali je u stvarnosti i praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti. Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode, i u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ. Ovim aktima istovremeno je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Na zasijedanju je izabrana delegacija od 58 članova koja će predstavljati BiH na Drugom zasijedanju AVNOJ-a (29. novembar 1943). Istovremeno je konstituisano Predsjedništvo ZAVNOBiH-a, sastavljeno od 31 člana, sa dr Vojislavom Kecmanovićem, ljekarom iz Bijeljine, kao predsjednikom.
 
Oličena u narodno-oslobodilačkim odborima i ZAVNOBiH-u zajamčuje:
U Mrkonjić Gradu se nalazi spomen-muzej prvog zasijedanja ZAVNOBiH-a, kao i dom ZAVNOBiH-a, koji predstavlja centar kulturnog i društvenog života grada, a koji je otvoren 27. novembra 1973. u okviru proslave 30-godišnjice Prvog zasijedanja.
 
Ravnopravnost Srba, Muslimana i Hrvata BiH koja je njihova zajednička i nedjeljiva domovina;
Slobodu vjeroispovjesti i savjesti kao i ravnopravnost svih vjeroispovjesti;
Slobodu zbora i dogovora, udruživanja i štampe;
Ličnu i imovinsku sigurnost građana, kao i slobodu privatne inicijative u privrednom životu;
Ravnopravnost žena sa muškarcima, kako u političkom životu zemlje tako i u svim oblastima društvene djelatnosti;
Izborno pravo u demokratskoj Bosni i Hercegovini birači će vršiti tajnim glasanjem na osnovu opšteg, jednakog i neposrednog prava glasa;
Aktivno i pasivno izborno pravo ima svaki građanin i građanka koji su navršili 18 godina života, a nisu toga prava lišeni na osnovu zakona;
Borci narodno-oslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije imaju to pravo bez obzira na godine starosti;
Svakom građaninu zajamčeno je pravo žalbe na rješenje organa vlasti, kao i pravo molbe i pritužbe svim organima državne vlasti;
Niko ne može biti osuđen bez predhodnog sudskog postupka.
 
== Treće zasjedanje ZAVNOBiH-a ==
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Zemaljsko_antifašističko_vijeće_narodnog_oslobođenja_Bosne_i_Hercegovine"