Razlika između inačica stranice »Banija (Karlovac)«

Dodano 46 bajtova ,  prije 10 godina
+nekoliko wikipoveznica
(+nekoliko wikipoveznica)
|slika_opis =
}}
'''Banija''' je [[Karlovac|karlovačko]] naselje na lijevoj obali [[Kupa|Kupe]] i [[gradska četvrt]] koja je do [[22. prosinca]]<ref name="Kruhek">Kruhek, Milan. ''Karlovac : utvrde, granice i ljudi'', Matica hrvatska, Ogranak u Karlovcu, Karlovac, 1995., str. 13.</ref> [[1902.]]<ref name="Kruhek"/><ref name="DAKA">Miholović, Katica (ur.) ''Četrdeset godina Državnog arhiva u Karlovcu'', Državni arhiv, Karlovac, 2000., str. 77., ISBN 953-96199-8-X</ref> bila samostalna upravna općina hrvatsko-slavonske [[Zagrebačka županija (1868.-1918.)|Zagrebačke županije]] u sastavu Karlovačkoga [[Kotar|kotara]]. Današnja Banija kao [[naselje]] grada Karlovca ima poduzetničku zonu ''Banija – Ilovac III'', [[Banija (Karlovac)#Osnovna škola|osnovnu školu]], dječji vrtić, ljekarnu, kino ''Banija'', benzinsku postaju i praonicu, te Taekwondo klub 'Banija'. Prema podatcima Turističke zajednice Karlovačke županije, Banija se kao [[naselje]] spominje već u 14. stoljeću,<ref><small>Službeno mrežno mjesto.</small> [http://www.karlovac-touristinfo.hr/karlovac.asp Turistička zajednica grada Karlovca] : O gradu. <small>(zadnji put učitano 2009-06-17)</small></ref> iako neki dokumenti, koji su preživjeli bremenitu povijest, spominju [[1697]]. godine ovo naselje po prvi puta.<ref>Radovinović, Radovan. ''Banija : postanak, razvoj i spajanje s Karlovcem : (u povodu 300 godina postanka naselja)'' '''u:''' Cvitanović, Vladimir (gl. ur.) ''Svjetlo : časopis za kulturu, umjetnost i društvena zbivanja'', 1997., sv. 4/5 ; str. 52-78.</ref> Nekoć je naselje imalo vlastitu željezničku postaju;<ref>Mihalić, Stjepan. ''Ćaskanja u suton : Feljtoni'', Ogranak Matice hrvatske u Karlovcu, Karlovac, 1969., str. 59. – 60.</ref> danas su i najudaljeniji dijelovi naselja udaljeni od željezničke postaje do 1 km. Svakoga [[23. lipnja]] stanovnici susjedne [[Gaza (Karlovac)|Gaze]] (Gažani) i stanovnici Banije natječu se u gradnji [[Ivanjski krijesovi|ivanjskih krjesova]] i vatrometu, svaki na svojoj obali Kupe.<ref>Bousfield, Jonathan. ''Croatia'', 2. izdanje, Rough Guides, 2003., stranica 139. <small>(ISBN 1843530848)</small></ref> Banija je tako nazvana jer je uvijek bila pod banskom vlašću.<ref name="Krapek">Krapek, Hinko. ''Grad Karlovac i njegova okolica'', Tiskara D. Hauptfelda, Karlovac, 1889., str. 9-10., {{citat|I odavle, i sa Dubovca, nu bolje sa pošljednjega, vidjeti je Banija, tako prozvana, jer je uvijek pod banskom vlasti bila.}}</ref> Stanovnici su Banijanci, a stanovnice Banijanke.<ref>Opačić, Nives. ''Iza riječi: prtinom i cijelcem'', Matica hrvatska, Zagreb, 2005., str. 231., ISBN 953-150-713-9</ref><ref name="Krapek"/>
 
== Gradska četvrt Banija ==
U [[Gradska četvrt|gradskoj četvrti]] ovoga [[Naselje|naselja]] živi 3818 stanovnika i 3463 birača. Sjedište gradske četvrti je u Ulici Dr. Ante Starčevića br. 20, a predsjednik gradske četvrti je Damir Tuškan.<ref><small>Službeno mrežno mjesto.</small> [http://www.karlovac.hr/page.aspx?PageID=20 Grad Karlovac – Gradske četvrti i mjesni odbori] <small>(zadnji put učitano 2009-06-17)</small></ref>
 
== Upravna općina Banija ==
Upravna [[općina]] Banija bila je načinjena od nekoliko poreznih općina. Na Baniji su u razdoblju od [[1880]]. do [[1910]]. bile 422 kuće, s prosječno 8 stanovnika u jednoj kući.<ref name="Vrbetić">Vrbetić, Marija; Szabo, Agneza; Lipovšćak, Zdravko. ''Karlovac na razmeđu stoljeća : 1880–1914'', Školska knjiga, Zagreb, 1989., stranica 8.</ref> Odlukom Gradskoga magistrata<ref name="Kruhek"/> gradu Karlovcu su pridružene općine Banija i Švarča, te pripojene [[1903.]] godine.<ref>Vrbetić, ibid., str. 58.</ref> Ujedinjenjem općina Banija i [[Švarča]] i njihovih zaselaka s općinom Karlovac, prevelik je teret pao na Karlovac da bi bio u stanju voditi potrebnu brigu o svim pridruženim općinama i njihovim specifičnim problemima.<ref>Vrbetić, ibid., str. 16.</ref> Banija i Rakovac, pogotovo nakon sjedinjenja s Karlovcem, dobivaju urbani karakter.<ref>Vrbetić, ibid., str. 108.</ref>
 
{| class="wikitable" style="text-align:center" border="1"