Baltazar Bogišić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Uklanjanje izmjene 2202985 što ju je unio/unijela 83.131.35.221 (Razgovor sa suradnikom:83.131.35.221)
Flopy (razgovor | doprinosi)
m Uklonjena promjena suradnika 217.169.210.138, vraćeno na zadnju inačicu suradnika 83.131.35.221
Redak 1:
[[Datoteka:Valtazar_Bogisic.jpg|mini|'''Baltazar Bogišić''']]
'''Baltazar Bogišić''' (poznat i kao ''Baldo Bogišić'' ili ''Valtazar Bogišić'' - [[Cavtat]], [[7. prosinca]] [[1834]]. - [[Rijeka]], [[24. travnja]] [[1908]].), [[SrbiHrvatska|srpskihrvatski]] znanstvenik, pravni i povijesni pisac. Redoviti član [[JAZU|Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti]] (danas Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti) od njezina osnutka 1867. godine, član niza drugih akademija i znanstvenih društava, te nositelj nekoliko visokih europskih [[odlikovanja]].
 
== Životopis ==
Maturirao je u [[Venecija|Veneciji]], a nakon studija po različitim europskim sveučilištima, doktorirao je [[filozofija|filozofiju]] i [[pravo]]. Posljednje godine života proveo je kao privatni učenjak u [[Pariz]]u gdje je objavio više radova o pravno-povijesnoj problematici [[Dubrovnik]]a. Gotovo čitav njegov rad posvećen je proučavanju prava, ustanova i običaja slavenskih naroda. Bio je izraziti predstavnik povijesne pravne škole. Jedan je od najvećih srpskihhrvatskih [[bibliofil]]a. Svu svoju imovinu, između ostaloga i knjižnicu s osamnaest tisuća svezaka, koja se s arhivom i grafičkom zbirkom čuva u Institutu [[HAZU]] u [[Cavtat|Cavtatu]], ostavio je cavtatskoj općini.
 
Njegovim najvećim djelom svakako možemo smatrati ''[[Opšti imovinski zakonik Knjaževine Crne Gore]]'' koji je Bogišić pripremio na poziv kneza [[Nikola I. Petrović|Nikole I. Petrovića]]. Bogišić se budući je bio upoznat s crnogorskim običajnim pravom, [[1873.]] godine prihvatio izrade modernog građanskog zakonika za [[Crna Gora|Crnu Goru]], sve uz suglasnost ruskog cara [[Aleksandar II. Nikolajević Romanov|Aleksandra II.]] Knez Nikola je ''Zakonik'' proglasio [[1888.]] godine, a Bogišića je [[1893.]] godine postavio za ministra pravosuđa, koji je položaj Bogišić držao do [[1899.]] godine. U tom su periodu i priređene neke izmjene ''Zakonika''. U osnovi utemeljen na patrijahalnom nasljeđu, kombiniran s tada najsuvremenijim pravnim standardima, ''Zakonik'' je predstavljao korak naprijed u crnogorskom društvu, a u suvremenoj je znanosti Bogišić za njega dobio mnoge pohvale.
Redak 9:
 
{{GLAVNIRASPORED:Bogišić, Baltazar}}
[[Kategorija: Hrvatski pravnici]]
[[Kategorija: Crna Gora pod vlašću Petrovića (1696.-1918.)]]
[[Kategorija: SrpskiHrvatski povjesničari]]
[[Kategorija:Akademici SANU]]