Razlika između inačica stranice »Egina (otok)«

Dodana 2.833 bajta ,  prije 11 godina
m
bez sažetka
m (robot Dodaje: sr:Егина)
m
{{Otok
|Ime = Egina<br/>Αίγινα
|zemljovid = [[Slika:GR Aegina.PNG|mini]]
|smještaj =
|otočje = [[Saronski otoci]]
|koordinate = 37° 45´ SZŠ 23°26´ IZD
|država = {{ZD+X/G|GRČ}}
|gl.naselje = [[Egini (grad)|Egina]]
|površina = 87,4
|obalna crta =
|stanovništvo = 13.000
|slika =
}}
'''Egina''' ([[grčki]]: ''Αίγινα'') je jedan od [[Saronski otoci|Saronskih otoka]] u [[Egejsko more|Egejskom moru]] u središnjoj [[Grčka|Grčkoj]]. Otok upravno pripada [[prefektura Pirej|prefekturi Pirej]] i [[periferija Atika|Periferiji Atika]], kao jedna od općina. Sjedište općine i najveće naselje na otoku je istoimeni gradić [[Egina (grad)|Egina]] na sjeverozapadnoj strani otoka.
 
==Ime==
== Vanjske poveznice ==
Naziv "Egina" vjerojatno je izveden od grčke imena ličnosti iz grčke mitologije, Eakusa (poznatije kao Eak), mitološkog kralja drevne Egine.
 
==Prirodni uvjeti==
* http://www.aegina.gr/
Egina je smještena u blizini Atene (oko 40ak km zračno), u središnjem dijelu Saronskog zaljeva, koji se po njoj zove i Eginski zaljev. Ovaj zaljev je jako važan za Grčku. Otok je blago razvedene obale sa brojnim malim zaljevima i skrivenim plažama. Egina je brdovita, ali je njeno zemljište vulkanskog podrijetla i jakp plodno, pa je otok stoga dobro obrađen i gusto naseljen.
Klima na Egini je sredozemna. Na otoku postoje značajne šume bora.
 
==Povijest==
{{Mrva-zemlj}}}
Egina je jako rano naseljena, već u doba rane prapovijesti. Udoba Mikenske civilizacije Egina je bila trgovačko središte za ovaj dio Grčke. To je ostrvo donijelo bogatstvo i moć, koju je tek u 5. stoljeću p. n. e. skršila antička Atena i sebi priključila Eginu. Kasnija povijest vezana je za povijest Atene. U doba ranog Bizanskog carstva Egina je ponovo ojačala, o čemu govore brojne crkve iz ovog vremena. Međutim, česti napadi Saracena u 9. stoljeću doveli su novog nazadovanja i, vjerovatno, napuštanja otoka. Poslije osvajanja Carigrada od strane križara 1204. g. Egina je bila pod vlašću Zapada sve do 1537. g. Tada Eginu osvajaju Turci i pod njima ostaje stoljećima. uz kraktu vlast Mlečana krajem 17. stoljeća.
 
Novi procvat Egine događa se obrazovanjem suvremene Grčke 1830. g., kada je čak kratko bila i prijestonica (1828-30. g.). Proglašavanjem Atene za novu prestonicu Egina gubi na značaju, ali ne propada, jer je nova prijestonica ostala blizu. Poslije rata širenjem Atene otok postaje mjesto vikend turizma Atenjana, a kasnije i stalnih kuća doseljenika.
 
==Stanovništvo==
Po posljednjem popisu iz 2001. g. na otoku živi oko 13.000 stanovnika, od toga oko 60% u gradu Egini. Gotovo cjelokupno stanovništvo su Grci.
==Gospodarstvo==
Poljoprivreda je tradicionalno zanimanje otočnog stanovništva, pogotovo uzgajanje pamuka, badema, vinove loze, masline. U novije vrijeme najvažnija kultura je pistać. Danas je ona u sjeni vikend turizma. U prilog turizmu ide i dobra prometna povezanost otoka sa kopnom i obližnjom Atenom. Otok je najčešće odredište Atenjana u slobodno vrijeme, pa je prepuno taverni, pansiona, diskoteka i drugih sadržaja namijenjenih slobodnom vremenu. Važna djelatnost je i pomorstvo.
 
 
==Galerija==
==Izvori==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* http://www.aegina.gr/ {{el icon}}{{eng icon}}
{{commons|Category:Egina}}
[[Kategorija:Saronski otoci]]
{{Mrva-zemlj}}}
 
[[bg:Егина]]