Električna žarulja: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Gluehlampe 01 KMJ.jpg|thumb|upright|Električna žarulja]]
'''Električna žarulja''' je jednostavan uređaj za pretvaranje [[električna energija|električne energije]] u [[svjetlost]]. Radi na principu
Naziv električna žarulja odnosi se na rasvjetna tijela različitih oblika i dimenzija koja sadržavaju tzv. žarnu nit unutar staklenog kućišta sa zrakopraznim prostorom. Protjecanjem električne struje, žarna nit se zagrije do visokog usijanja i zrači energiju u obliku vidljive svjetlosti i toplinskog zračenja. Žarna nit se mora nalaziti u zrakopraznom prostoru kako ne bi došlo do njezina izgaranja.
==Povijest==
Premda je na razvoju elektične žarulje sa žarnom niti radilo više pojedinaca patentirajući svoja otkrića, na izvjestan način je zasluga za njezino uvođenje u široku upotrebu pripala [[Thomas Edison|Thomasu Edisonu]] koji je otkupio jedan od patenata i unaprijedio konstrukciju u žarulju s niti od materijala s odgovarajućim žarnim karakteristikama, dovoljno visokog vakuuma te dovoljno velikog električnog otpora da bi se mogao uključiti u centralni izvor električne energije. Edison je patentirao svoja poboljšanja i sa svojim timom je krajem XIX stoljeća konstruirao žarulju s karboniziranom bambusovom niti koja je mogla svijetliti i do 1200 sati. Tvrtka General Electric Company patentirala je 1906. godine žarulju sa žarnom niti od tungstena. Daljnji razvoj uključio je nove materijale i nova otkrića u obliku žarulja punjenih različitim inertnim plinovima te općenitu potragu za izvebama izvora svjetla koji bi imao što veću iskoristivost i što veći vijek trajanja.
==Karakteristike==
[[Image:Wolfram-Halogenglühlampe.png|thumb|right|140px|Xenon halogena žarulja (105 W) u standardnom E27 kućištu.]]
Žarulje sa žarnom niti izrađivale su se u brojnim izvedbama i oblicima, s radnim [[električni napon|naponima]] od 1.5 do 220 V, od svega nekoliko vati do tisuću i više vati nazivne [[Snaga struje i električna energija|snage]]. Jednostavne su i jeftine, mogu koristiti i istosmjernu i izmjeničnu [[Električna struja|struju]], te su kao takve dugi niz godina bile prvi izbor kao izvor svjetla u domovima, radnim mjestima, automobilima i drugdje.
Električna žarulja sa žarnom niti predstavlja za [[električni izvori|električni izvor]] čisto radno opterećenje koje, međutim, ovisi o temperaturi žarne niti. Žarulja nazivne snage 100 vati ima otpor od kojih 144 Ohma u radu, ali samo oko 9.5 Ohma na sobnoj temperaturi izvan pogona. Svako uključenje na izvor napajanja predstavlja zato za žarulju svojevrstan “energetski udar” jer žarulja u trenutku uključenja troši kojih 15 puta više snage u odnosu na kontinuirani rad. Žarulje visokog radnog napona (220 V na primjer) imaju zato nešto kraći radni vijek u odnosu na žarulje nižeg napona (12 V na primjer) u istim radnim uvjetima.
== Efikasnost ==
Niska efikasnost žarulje s žarnom niti posljedica je specifične raspodjele energije [[zračenje|zračenja]] unutar spektra zračenja. Naime, žarne niti, na primjer od tungstena, zrače velikim dijelom u infracrvenom spektru kada su zagrijane na temperaturu gdje je nit još mehanički postojana, tj. na kojih <math>3400^{0}C</math>, gdje oko 90% energije zračenja odlazi na toplinu, a svega 10% je zračenje unutar vidljivog spektra svjetlost. Halogene žarulje sa žarnom niti, međutim, imaju veću efikasnost te halogena žarulja snage 60 W daje otprilike jednaku količinu svjetla kao obična žarulja sa žarnom niti snage 100W.
U novije vrijeme žarulje s žarnom niti su, zbog svojeg vrlo niskog faktora iskorištenja, sve više zamjenjivane drugim izvorima svjetla kao što su fluorescentno svjetlo ili diode sa svjetlosnom emisijom (Light-Emitting Diode). Štoviše, proizvodnja i prodaja običnih žarulja sa žarnom niti je u nekim zemljama postala ili će uskoro postati zabranjenom, a u svrhu uštede energije.
[[Kategorija:Elektrotehnika]]
[[Kategorija:Elektroenergetika]]
[[bg:Лампа с нажежаема жичка]]
| |||