Ana Katarina Zrinski: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 4:
 
Kći [[Vuk II. Krsto Frankopan Tržički|Vuka II. Krste Frankopana Tržačkoga]] i Uršule Innhofer, Vukove druge supruge, polusestra [[Fran Krsto Frankopan|Frana Krste Frankopana]], te supruga [[Petar Zrinski|Petra Zrinskog]]. Katarina je u očevoj kući u obitelji Frankapan dobila temeljito obrazovanje. Od majke ([[Nijemci|Njemice]]) je naučila [[Njemački jezik|njemački]], a poslije još [[Mađarski jezik|mađarski]], [[Latinski jezik|latinski]] i [[talijanski jezik]].
Katarina Zrinska je isto kao u očinskoj kući i u kući svoga muža imala na raspolaganju bogatu knjižnicu. U [[Ozalj|Ozlju]] je [[1660.]] godine napisala molitvenik "''[[Putni tovaruš]]''", a zatim ga tiskala u Mlecima i darovala pavlinu Ivanu Belostencu.
 
Katarina i Petar imali su četvero djece: [[Ivan Antun Zrinski|Ivana IV. Antuna Baltazara]] (26. kolovoza 1654. – 11. studenog 1703.), [[Jelena Zrinska|Jelenu]] (1643. – 18. veljače 1703.), Juditu Petronelu (1652. – 1699.), Auroru Veroniku (1658. – 19. siječnja 1735.). Ivan IV. Antun nakon sloma urote morao je prihvatiti prezime Gnade. Nakon kraće vojničke karijere bio je osumnjičen za veleizdaju, zatvoren u Ratteburgu u [[Tirol]]u i Schlossbergu u [[Graz]]u, gdje je proveo 20 godina i umro duševno poremećen. Jelena se udala u [[Mađarska|Mađarsku]] za Franju Rákóczija, [[Transilvanija|erdeljskog]] kneza, a drugi put kao udovica za Emerika (Mirka) Thökölyja. Judita Petronela i Aurora Veronika završile su život u samostanima. Judita Petronela bila je opatica Sv. Klare u [[Zagreb]]u, a Aurora Veronika opatica uršulinka u Celovcu.
Redak 13:
 
Hrvatska banica, Katarina Zrinska, njezin rodoljubni život i tragičan svršetak bio je poznat svima najviše po romanu [[Eugen Kumičić|Eugena Kumičića]] ''Urota Zrinsko-Frankopanska''.
 
 
== Poveznice ==