Ukrajinci u Hrvatskoj: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
|||
Redak 22:
| jezik = [[Hrvatski jezik]] - [[Ukrajinski jezik]]
| vjera = Pretežno [[grkokatolici]]
| srodne = [[Rusini u Hrvatskoj]]
}}
[[Datoteka:Grkokatolicka crkva u Sumecu.jpg|mini|255px|Ukrajinska Grkokatolička crkva u [[Šumeće|Šumeću]] kod Slavonskoga Broda]]
Redak 38:
Godine 1890. u okolicu bosanskog [[Prnjavor]]a doseljava prvi veći val Ukrajinaca, koji se priključuje ranije doseljenim radnicima iz [[Zavidovići|Zavidovića]] i [[Vareš]]a pored [[Sarajevo|Sarajeva]]. Tijekom 1898. doseljava drugi najveći val Ukrajinaca koji je ponovno naselio prostore oko [[Prnjavor]]a. [[Austro-Ugarska]] vlast tada provodi aktivnu kolonizaciju s ciljem razvoja poljoprivrede u šumovitom i zaraslom kraju sjeverne Bosne, pri čemu je bila potrebna ljudska radna snaga. Uz Ukrajince, navedena područja Bosne i Hrvatske naseljavaju i [[Nijemci]], [[Austrijanci]], [[Talijani]], [[Česi]] i [[Poljaci]].
Godine 1894., u zapadnu [[Slavonija|Slavoniju]] na granici sa [[Moslavina|Moslavinom]], blizu rijeke [[Sava|Save]] i granice sa Bosnom, u današnju [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačku županiju]], doseljavaju se [[Ukrajinci]] iz ukrajinske regije Lemkivščine koja se danas nalazi u sastavu [[Poljska|Poljske]]. Ti Ukrajinci naseljavaju [[Lipovljani|Lipovljane]], Novu Subocku i još neka naselja između [[Novska|Novske]] i [[Kutina|Kutine]]. Novi valovi ukrajinskih doseljenika koji su krenuli prema Bosni, zaustavlaju se uz rijeku Savu na hrvatskom prostoru, točnije okolici [[Slavonski Brod|Slavnonskog Broda]] te manjim mjestima [[Kaniža|Kaniži]], [[Šumeće|Šumeću]], [[Sibinj]]u, [[Slobodnica|Slobodnici]], [[Bukovlje|Bukovlju]] i još dvadesetak drugih naselja [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavske županije]].
=== Razdoblje Prvog svjetskog rata ===
| |||