Računalna djelatnost u Hrvatskoj: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Novo |
ah taj Notepad |
||
Redak 1:
Početak uporabe [[Računalo|računala]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] bio je u početku ograničen na nuklearne institute (rane [[1950-te]]), kasnije, sredinom 50-tih poraba digitalnih računala opće namjene širi se na statističke zavode, znanstvene ustanove, banke, veća poduzeća i prve računske centre.
Računala domaće proizvodnje našla su svoje mjesto u odgojno-obrazovnomu sustavu (Orao), knjižnicama (KAG–A2, kasnije Ivel Ultra), poštama (TIM-100) i vojsci (bespilotne letjelice u Hrvatskoj).▼
▲Računala domaće proizvodnje našla su svoje mjesto u odgojno-obrazovnomu sustavu (Orao), knjižnicama (KAG–A2,
== 8-bitna računala hrvatske proizvodnje ==
Line 72 ⟶ 66:
|
|-
|KAG–A2<ref name="KAG">Boras, Damir; Makanec, Julije. ''Univerzalno školsko elektroničko računalo KAG–A2'', Ivasim, Velebit, Zagreb, 1980., <small>(160 str.)</small></ref>
|Velebit/Ivasim
|Zagreb
Line 88 ⟶ 80:
== Kooperacije s inozemstvom ==
Inženjerski biro iz Zagreba surađivao je s Bull HN u prodaji, instaliranju, izradbi programa, te održavanju opreme i programa za računalo X-Supertim. Računalo je 1990. godine pripadalo među suvremenija, imalo je mogućnost spajanja do 96 terminala (grafičkih radnih stanica, matričnih pisača), do 8 linijskih uređaja za brzo ispisivanje, do 4 uređaja za pohranu na magnetne trake, rad s diskovima do 4 MB, disketama do 2 MB, kazetama od 60 i 150 MB, te drugim poslužiteljima, osobnim računalima i mrežama (Ethernet, X.25, CROPAK). Računalo X-Supertim bilo je utemeljeno na MC 68020 procesorima i operacijskome sustavu UNIX. Poduzeće Velebit, OOUR Informatika iz Zagreba ostvarivalo je poslovnu suradnju s Apple-om.
{|class="wikitable"
Line 168 ⟶ 148:
== Literatura ==
*Boras, Damir; [[Branimir Makanec|Makanec, Branimir]]. ''Priručnik za nastavu pomoću kompjutora u multimedijskom centru škole'', Referalni centar Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1976., <small>(96 str.)</small>
== Izvori ==
| |||