Santiago de Cuba: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: os:Сантьяго-де-Кубæ (сахар) |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
{{Naselje
| ime =Santiago de Cuba
| ime_genitiv =Santiaga de Cuba
| izvorno_ime =<small>Santiago de Cuba</small>
| slika_panorama = Santiago de Cuba air2.jpg
| veličina_slike = 270px
| opis_slike = Santiago de Cuba pogled iz zraka
| slika_zastava =
| slika_zastava_veličina =
| slika_grb = Escudo_Actual_Santiago_de_Cuba.jpg
| slika_grb_veličina = 100px
| slika_karta =
| veličina_karte =
| opis_karte =
| nadimak =
| širina-stupnjevi = 20
| širina-minute = 01
| širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 75
| dužina-minute = 50
| dužina-oznaka = W
| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = {{ZD+X/K|KUB}}
| lokacija1_ime = [[Kubanske Pokrajine|Pokrajina]]
| lokacija1_info = Santiago de Cuba
| utemeljenje_ime = Utemeljena
| utemeljenje_datum = 1515.
| utemeljenje1_ime =
| utemeljenje1_datum =
| osnivač = Diego Velázquez de Cuéllar
| dijelovi =
| vrsta_dijelova = Općine (''Municipios'')
| d1-d50
| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe =
| ime_vođe =
| stranka_vođe =
| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 1023.8 km<sup>2</sup>
| visina = 59 m
| stanovništvo_godina = 2004.
| stanovništvo_bilješke = <ref name=atenas>{{Cite web| url=http://www.atenas.inf.cu/todo/Estadisticas/TABLA%20No_3balance.htm| title=2004 Population trends, by Province and Municipality| author= Atenas.cu| year= 2004| accessdate=2007-10-05}} {{Es icon}}</ref>
| stanovništvo = 426.679<ref>[http://www.one.cu/aec2008/datos/3.10.xls Población residente en las capitales de provincia]</ref>
| stanovništvo_gustoća = 461,3km<sup>2</sup>
| stanovništvo_šire =
| vremenska_zona = [[EST]]
| utc_pomak =
| vremenska_zona_DST = [[EDT]]
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj =
| pozivni_broj = (+53) 22
| gradovi_prijatelji =
| web_stranica = [http://www.santiago.cu/ Santiago.cu]
| bilješke =
}}
'''Santiago de Cuba'''
==Povijest==
Osnovao ga je [[Diego Velázquez de Cuéllar]] 18. lipnja 1515. na ušću rijeke [[Paradas]] da bi kasnije bio preseljen na današnju lokaciju. Katederala po kojoj je grad poznat sagrađena je [[1520]] godine ali je ubrzo izgorjela zajedno sa većim dijelom grada. Santiago de Cuba je bio glavni grad Kube i sjedište guvernera do [[1588]] ili [[1553]]. kada taj primat preuzima [[Havana]].
===Španjolsko-američki rat===
''Vidi još: [[Španjolsko-američki rat]]''
[[Datoteka:Cristobal-colon h63229.jpg|thumb|left|250px|Krstarica ''Cristóbal Colón'']]
Tijekom [[španjolsko-američki rat|španjolsko-američkog rata]] [[1898]]. [[SAD]] u luci Santiago de Cuba blokirale španjolsku mornaricu pod zapovjedništvo admirala Cravera. Gradska luka je bila dobro branjena podvodnim minama i torpedima te se španjolska mornarica osjećala relativno sigurno. Španjolska mornarica je čekala povoljan trenutak da izađe na otvoreno more te da se iz bolje pozicije sukobi s američkom flotom pod zapovjedništvom admirala [[William T. Sampson |William T. Sampsona]]. Nakon mjesec dana iščekivanja admiral Cravera je shvatio da se ispred luke gomilaju američke pomorske snage te da je proboj blokade nužan što prije. Za proboj se odlučio 3. srpnja, 1898 u 9 sati. Započela je najveća pomorska bitka u kubanskoj povijesti. U bitci su na španjolskoj strani sudjelovale krstarice [[Infanta Maria Teresa]], [[Vizcaya]], [[Cristóbal Colón]] i [[Almirante Oquendo]] te dva razarača [[Furor]] i [[Pluton]]. Krstarica [[Reina Mercedes]] nije isplovila zbog problema s kotlovima. U neravnopravnoj borbi protiv daleko nadmoćnijeg neprijatelja samo je oklopna krstarica Cristóbal Colón pod zapovjedništvom kapetana [[Emilio Diaz Moreu| Emilia Diaz Moreua|]] probila blokadu. Uvidjevši beznadnost situacije i ne želeći bezrazložno ugroziti živote posade kapetan je odlučio potopiti krstaricu u ušću rijeke [[Tarquino]]. Njenim potonućem završila je španjolska nazočnost u zapadnoj hemisferi. Ratne zastave s španjolskih brodova čuvaju se u Pomorskoj akademiji u Annapolisu.<ref>http://www.usna.edu/Museum/collections.htm</ref>
===Kubanska revolucija===
''Vidi još: [[Vojarna Moncada]]''
[[Datoteka:Moncada-Kaserne vom Exerzierplatz 00021-DSCN0758k.jpg|thumb|left|250px|Vojarna Moncada]]
Napadom [[Fidel Castro|Castrovih]] revolucionara na vojarnu Moncada [[26. srpnja]] [[1953]]. započela je [[Kubanska revolucija]]. Datum napada na vojarnu Moncada Castro je odabrao za naziv svog revolucionarnog pokreta '''Movimiento 26 Julio''' or [[M 26-7]]. napad su početkom 1953 isplanirali Fidel Castro i [[Abel Santamaria]] <ref>Fran Rees; Fidel Castro, leader of communist Cuba; ISBN-10: 0756515807, str.37</ref>. Vojarna Moncada je u to vrijeme bila druga najveća vojarna na Kubi te se u trenutku napada u njoj nalazilo preko 1.000 dobro uvježbanih vojnika.<ref>Ellen Butts,Joyce R. Schwartz; Fidel Castro; ISBN-10: 082252371X; str. 40</ref>.Castro je u napad poveo 111 muškaraca i dvije žene ([[Melba Hernandez]] i [[Haydee Santamaria]]). Zbog loše organizacije i logistike te očiglednog oslanjanja na element iznenađenja napad je neslavno propao a pobunjenici su se u manjim grupama razbježali. Sam Fidel Castro se sklonio u obližnjoj planini [[Gran Piedra]] gdje je ubrzo uhvaćen. U napadu je poginulo 19 vladinih vojnika te 8 pobunjenika. Naknadno je ubijen 61 pobunjenik dok su ostali uključujući Fidela i Raula Castra izvedeni pred sud.<ref>Volker Skierka; Fidel Castro: a biography; ISBN-10: 0745630065; str.40</ref>. Fidel Castro je osuđen na 15 godina zatvora od kojih je izdržao godinu i sedam mjeseci. Pušten je iz zatvora [[15. svibnja]] [[1955]]. nakon posvemašnog pritiska javnosti i posredovanja nadbiskupa [[Perez Serantos|Pereza Serantosa]]. Castro je napustio zemlju i otišao u egzil. Vratio se [[2. prosinca]] [[1956]] na brodu [[Granma]] kako bi po drugi put započeo vojnu pobunu protiv režima generala [[Fukgencio Batista|Fungencija Batiste]]. Tijekom oružane borbe koja je završila konačnom pobjedom [[1. siječnja]] [[1959]]. Santiago de Cuba odigrao je važnu ulogu glavnog logističkog mjesta. U gradu je [[1959]]. proglašena pobjeda revolucije, te je Santiago de Cuba odabran za novi glavni grad Kube. Odluka o promijeni glavnog grada ubrzo je opozvana.
==Zemljopis==
===Klima===
{{Infobox vrijeme
|mjesto =<!--Santiago de Cuba|-->Santiago de Cuba
|Sij_sr_maks=28
|Velj_sr_maks=28
|Ožu_sr_maks=28
|Tra_sr_maks=28
|Svi_sr_maks=29
|Lip_sr_maks=30
|Srp_sr_maks=31
|Kol_sr_maks=31
|Ruj_sr_maks=31
|Lis_sr_maks=30
|Stu_sr_maks=29
|Pro_sr_maks=28
|God_sr_maks=31
|Sij_sr=24..5
|Velj_sr=24.5
|Ožu_sr=25
|Tra_sr=25.5
|Svi_sr=26
|Lip_sr=27
|Srp_sr=28
|Kol_sr=28
|Ruj_sr=27.5
|Lis_sr=27
|Stu_sr=26
|Pro_sr=25
|God_sr=26
|Sij_sr_min=21
|Velj_sr_min=21
|Ožu_sr_min=22
|Tra_sr_min=23
|Svi_sr_min=23
|Lip_sr_min=24
|Srp_sr_min=25
|Kol_sr_min=25
|Ruj_sr_min=24
|Lis_sr_min=24
|Stu_sr_min=23
|Pro_sr_min=22
|God_sr_min=21
|Sij_obo=73.7
|Velj_obo=43.2
|Ožu_obo=53.3
|Tra_obo=58.4
|Svi_obo=139.7
|Lip_obo=101.6
|Srp_obo=68.6
|Kol_obo=94.0
|Ruj_obo=106.7
|Lis_obo=193.0
|Stu_obo=94.0
|Pro_obo=81.3
|God_obo=1017.5
|Izvor=weather.com<ref>http://www.weather.com/outlook/travel/businesstraveler/wxclimatology/monthly/graph/CUXX0010</ref>, 30/11/2009
}}
==Kulturno-povijesni lokaliteti==
Santiago de Cuba ima mnogo kulturno-povijesnih lokaliteta koji privlače turiste. Tvrđava San Pedro de la Roca pod posebnom zaštitom [[UNESCO]]-a te najveća [[katedrala]] na Kubi su najistaknutiji.
===El Castillo del Morro San Pedro de la Roca===
[[Datoteka:Castillo del Morro by Glogg 4.jpg|thumb|250px|left|Tvrđava El Castillo del Morro San Pedro de la Roca]]
Bez sumnje najprepoznatljivija građevina u gradu je kamena tvrđava koju je dizajnirao talijanski vojni arhitekt [[Juan Bautista Antonelli]] između 1633 i 1639. Sličnu tvrđavu isti je arhitekt dizajnirao i u Havani. Naručilac radova bio je tadašnji guverner Santiaga de Cube [[Pedro de la Roca y Borja]] po kome tvrđava nosi ime.<ref>Fiona McAuslan,Matthew Norman; The Rough Guide to Cuba; ISBN-10: 1858289033; str. 448</ref> Iako tvrđava djeluje neosvojivo 1661. ju je na opće iznenađenje osvojio engleski pirat [[Chrispopher Myngs]]. Nakon nemilog događaja tvrđava je obnovljena i proširena a na njenoj obnovi su sudjelovali poznati inženjeri toga doba [[John Císcar Ibanez]], [[Juan Ramirez]] i [[Francisco Perez Císcar]]<ref>http://www.cnpc.cult.cu/cnpc/monumen/Pag107.htm</ref>. Obnova je trajala od 1663. i 1669. godine. Za današnji izgled tvrđave zaslužan je [[Juan Francisco Martín Cermeno]] koji ju je obnovio nakon dva snažna potresa 1757. i 1766. godine. Tvrđava je od strane UNESCO-a proglašena svjetskom baštinom na sastanku održanom između 1. i 6. prosinca 1997. u Napulju, Italija. Danas se u tvrđavi nalazi muzej [[Museo de la Pirateria]] gdje su izloženi artefakti iz perioda piratskih napada na grad Santiago de Cuba.
==Katedrala Nuestra Señora de la Asunción==
[[Datoteka:Santiagodecuba1.jpg|thumb|250px|left|Katedrala Nuestra Señora de la Asunción]]
Najveća katedrala na Kubi ...
== Bratimljeni gradovi ==
* {{ZD|K|KOL}} [[Cartagena de Indias]], [[Kolumbija]]
* {{ZD|E|EKV}} [[Esmeralda]], [[Ekvador]]
* {{ZD|Č|ČIL}} [[Estación Central]], [[Čile]]
* {{ZD|P|POR}} [[Lisabon]], [[Portugal]]
* {{ZD|V|VEN}} [[Maracaibo]],[[Venecuela]]
* {{ZD|V|VEN}} [[Maracay]], [[Venecuela]]
* {{ZD|J|JAM}} [[Montego Bay]], [[Jamajka]]
* {{ZD|K|KOS}} [[Nicoya]], [[Kostarika]]
* {{ZD|S|SAD}} [[Oakland]] ([[Kalifornija]]), [[Sjedinjene Američke Države]]
* {{ZD|M|MEX}} [[Santiago de Querétaro|Querétaro]], [[Meksiko]]
* {{ZD|A|ARG}} [[Rosario (Argentina)|Rosario]], [[Argentina]]
* {{ZD|V|VEN}} [[Sabaneta (Venezuela)|Sabaneta]], [[Venecuela]]
* {{ZD|M|MEX}} [[Santiago (Nuevo León)]], [[Meksiko]]
* {{ZD|Š|ŠPA}} [[Santiago de Compostela]], [[Španjolska]]
* {{ZD|D|DOM}} [[Santiago de los Caballeros]], [[Dominikanska Republika]]
* {{ZD|Š|ŠPA}} [[Teror]], [[Španjolska]]
* {{ZD|I|ITA}} [[Salerno]], [[Italija]]
* {{ZD|K|KIN}} [[Šangaj]], [[Kina]]
* {{ZD|A|ARG}} [[Paraná]], [[Argentina]]
* {{ZD|S|SAD}} [[Tulsa]], [[Oklahoma]], [[Sjedinjene Američke Države]]
==Izvori==
{{izvori}}
=== Ostali projekti ===
| |||