|
'''Deflacija''' je pojava suprotna [[inflacija|inflaciji]], a označava pad opće razine [[cijena]]. Deflacijska politika vlade označava njenu intervenciju u slučaju da ukupna ponuda nadmašuje potražnju te se ekspanzivnom kreditno-monetarnom i fiskalnom politikom utječe na povećanje potražnje i potrošnje.
Hrvatski književnik Slavko Kolar objavio je 1931. pripovijetku Kriza. Glavni junak, seljak Mika, koji junca Jelena vodi na sajam, bolno spoznaje da se Velika kriza iz Amerike preselila u Hrvatsku. Nezadovoljan cijenom koja mu se nudi za Jelena, vodi ga natrag u staju. Sljedeći tjedan cijene na sajmu još su niže. Tek tada glavni junak ne želi prodati junca. Cijene su iz tjedna u tjedan sve niže. Na kraju junac, 'parkiran' ispred poglavarstva, odluta...
{{Mrva-ekon}}
Za Kolara se obično kaže da je često pisao o socijalnim temama. Ta pripovijetka odlično opisuje i ekonomsku pojavu o kojoj u današnjoj Hrvatskoj široka javnost, pa ni poslovna, gotovo ništa ne zna. Riječ je o deflaciji.
[[Kategorija:Ekonomski pojmovi]]
To je stanje u kojemu cijene generalno padaju. Deflacija je suprotna inflaciji i koliko god običnom čovjeku izgledalo poželjno da roba i usluge pojeftinjuju - deflacijska spirala jednako je opasna za nacionalnu ekonomiju kao i inflacijska. Pojednostavljeno, rast inflacije prekomjerno je 'debljanje' cijena, a deflacija nekontrolirano, prekomjerno 'mršavljenje'.
Može nekomu izgledati promašeno u tjednu kad je Barack Obama postao prvi obojeni predsjednik SAD-a posvetiti članak jednoj tako egzotičnoj ekonomskoj pojavi kakva je deflacija. Ali moglo bi se dogoditi da jedna od neočekivanih muka s kojima će se susresti Obama bude upravo deflacija. A posljedično, takav je scenarij moguć i u drugim zemljama svijeta, pa ne treba isključiti niti Hrvatsku.
Potvrđuje to i naslovnica Financial Timesa od 3. studenoga na kojoj je napisano: Može li deflacija biti sljedeći šok za financijski sustav? Razloga za sumnju da bi cijene mogle početi toliko padati da se na kraju pokaže kako su generalno u minusu dovoljno je. Od drastičnog pada cijena nafte, sirovina poput čelika, hrane do cijena kuća i stanova.
Kao posljedica financijske krize širom svijeta dramatično se i u kratkom roku smanjuje potražnja za svim vrstama robe i usluga. Svjetska ekonomija hladi se od petpostotnog rasta na jedva tri posto na godinu. Gomila proizvođača na pad potražnje reagira paničnim sniženjem cijena. Inflacija se ubrzano topi.
Na prvi pogled pojeftinjenje je odlična stvar. Ali kad postane masovno i pretoči se u deflaciju - stvari postaju veoma ozbiljne. Banke poduzetnici i pojedinci prilagođavaju svoje ponašanje. Drže gotovinu i ne žele ni kupovati ni investirati. Zašto i bi? Ako cijena četvornog metra stana u npr. tri mjeseca padne s 2.200 eura na 1.900, to je razlog za kupnju. Ali ako se očekuje daljnji pad cijena, zašto kupiti skuplje? Treba čekati. Takvo ponašanje potencijalnih kupaca tjera građevinare u bankrot. Banka kredite koje im je dala može naplatiti samo uzimanjem kuća ili stanova, ali što će joj kad ih neće moći utopiti na tržištu gdje kupci čekaju daljnju deflaciju.
Japan, koji je upao u sličnu deflacijsku spiralu, cijele se devedesete proteklog stoljeća borio s bijegom od deflacije koja je onemogućila veći rast BDP-a.
Deflacija je nezgodna i za središnje banke. U uvjetima inflacije od, primjerice, šest posto monetarna vlast može smanjiti kamate na kredite s četiri na dva posto i tako potaknuti investicije. Ali ako je rast cijena npr. minus tri posto na godinu, kamatni poticaji postaju nemogući.
Može se tiskati i dodatni novac, ali oni koji ga se dočepaju, neće ga trošiti. U inflaciji 100 tisuća kuna s početka godine na kraju vrijedi realno manje. U uvjetima deflacije za tih sto tisuća kuna na kraju godine može se dobiti više robe nego na početku.
Treba priznati da u visokomonopoliziranoj hrvatskoj ekonomiji opasnost od deflacije u prvoj fazi nije tako velika, ali ako pad cijena zahvati veći dio svijeta, nije nezamislivo predvidjeti sastanak Povjerenstva za praćenje cijena na kojemu premijer izjavljuje: 'Među vama ima neodgovornih koji neopravdano snižavaju cijene i tako potiču deflaciju.' A prozvani se poduzetnici opravdavaju: 'Gospodine premijeru, nismo mi krivi što su cijene sve niže. To je uvezena deflacija!'
Danas to izgleda kao dobra zafrkancija i naći će se analitičara koji će tvrditi da je takav scenarij nemoguć. To će biti isti oni koji su donedavno tvrdili kako nema šanse da svijet i Hrvatska padnu u recesiju.
[[ar:انكماش مالي]]
| 